
Liječnik o posljedicama stresa na naš organizam: 'Dobro je kada možemo o tome otvoreno govoriti'
'Stres djeluje na naše tijelo i rekao bih da postoje četiri glavna puta', objašnjava poznati endokrinolog doc. dr. sc. Ivan Kruljac.
U podcastu Bez uputnice Net.hr-a o metaboličkim poremećajima govorio je doc. dr. sc. Ivan Kruljac, dr. med., specijalist endokrinologije i dijabetologije, začetnik Metabolic Friendly centra za zdravlje metabolizma. Između ostalog progovorio je o brojnim posljedicama stresa kojeg sve više trpimo zbog sve ubrzanijeg životnog stila, a koji uvelike doprinosi razvoju bolesti i poteškoćama sa zdravljem.
Stres je početak problema
''Početak priče je stres, cijela ova priča kreće se sa stresom. To je jedno stanje u našem organizmu gdje mi osjećamo kao da jesmo ili doista jesmo pod nekakvom ugrozom. U takvim situacijama naš organizam konstantno luči kortizol koji je jedan poprilično moćan hormon. Ako se svakodnevno pretjerano luči stvara cijeli niz problema. I on je zapravo taj glavni faktor koji usporava naše mitohondrije. Jako dobro znamo da kažu kada smo pod stresom, onda naš mozak ne radi dobro. Onda se ne možemo ni dobro koncentrirati. To je zato što taj suvišak kortizola blokira mitohondrije koji proizvode energiju, tako da doista u tim trenucima kada smo pod stresom naš mozak i ne radi dobro. Ista je stvar i s našim mišićima kada smo pod stresom. Svi znamo da nam se baš ne da nešto posebno vježbati. Da bi najradije ostali u krevetu. Znači, visok kortizol blokira naše naše mišiće, odnosno mitohondrije u mišićima, tada mitohondriji postaju lijeni, odnosno spori. Odjednom naš organizam pokušava to nadvladati tako da diže inzulin koji bi trebao ubrzati te mitohondrije i ubaciti u stanice više šećera, misleći ako ima više šećera, onda će mitohondriji bolje raditi. No s druge strane mitohondriji kažu, baš i nećemo, jer kortizol nam nije stvorio dobre preduvjete'', objašnjava liječnik što se događa kad smo pod stresom i kakvu ulogu na naš organizam ima kortizol.
Pod stresom griješimo
Tako ulazimo u svojevrsni začarani krug pa manje vježbamo, više jedemo, pa nas grize savjest. ''Ljudi smo, i svi smo na neki način pod stresom, a samim time i griješimo. Dobro je kada o tome možemo otvoreno govoriti. Stres djeluje na naše tijelo i rekao bih da postoje četiri glavna puta. Prvi je mozak, stres ima učinak na naš mozak u smislu da doista ne radi dobro. Jednostavno, kad smo pod stresom i kada prođemo i preživimo dan, tako da smo sve radili s pola snage dogodi se da na kraju dana nismo zadovoljni sami sa sobom. Leći ćemo u krevet, nećemo moći dobro spavati, sutra ujutro ćemo se probuditi s četvrtinom snage jer nismo ni dobro spavali. I onda krećemo u taj sljedeći dan s tom četvrtinom snage. I onda se tako vrtimo opet u tom začaranom krugu. Pa opet ne spavamo, pa smo opet uznemireni'', kaže dr. Kruljac.
Hrana pruža utjehu i mir
''Druga točka je naš duh. Znači, um je nekakav operativac. Um je nekakva čista logika, a duh je mjesto iz kojeg dolaze naše misli. Duh je tamo gdje su naši osjećaji i slično. Stres djeluje definitivno na naš duh tako da se razina nekakvog unutarnjeg mira smanjuje. Jednostavno nismo smireni, tražimo nešto, treba nam nešto. Ne možemo se opustiti i tražimo način da se opustimo. Hrana i ugljikohidrati i šećeri su tu jedna najčešća droga koja nam može pružiti taj mir. Neki posežu za nekim drugim supstancama. Neki posežu za nekim drugim ponašanjima. To mogu biti nezdrava ponašanja, ali mogu biti i zdrava ponašanja. Možemo se okrenuti nekoj sportskoj aktivnosti, ili meditaciji i slično'', dodaje poznati endokrinolog.
Oslabljen imunološki sustav
''Treća instanca je naš metabolizam. To je ta priča s mitohondrijima u mišićima koji se uspore i onda dolazi do drugih problema s našim hormonima, a tu je dominantno riječ o hormonima štitnjače i spolnim hormonima čija bioraspoloživost brzo pada. Pa onda imamo i tu neke dodatne probleme. I četvrta stvar je imunološki sustav koji zbog pretjeranog lučenja kortizola koji traje dugo vremena više ne radi dovoljno dobro i time bitno raste vjerojatnost da osoba oboli od neke autoimune bolesti, ali i od malignih bolesti. Jer, ako naš imunološki sustav ne radi dobro, ne možemo se dobro nositi s malignim stanicama koje nastaju u našem organizmu, tako da povećavamo rizik da obolimo od nekog karcinoma'', zaključuje liječnik.
U snimci podcasta pogledajte detaljnije koje su to situacije u kojima i zbog kojih najčešće osjećamo stres, neke prijedloge kako se nositi s tim, koje su najčešće bolesti metabolizma, zašto žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače od muškaraca, koliko je učestala inzulinska rezistencija, kako ju prepoznati, te kada je vrijeme za potražiti pomoć liječnika.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Dr. Bernard Kaić: 'Najviše se ljudi boji cjepiva protiv ospica iako je to neopravdano'













