MOĆNI POKAZATELJ /

Što to sve naš nos skriva? Znanstvenici tvrde da može upozoriti na opasnost od bolesti

Od obične prehlade do Parkinsonove i Alzheimerove bolesti – znanstvenici tvrde da sluz iz nosa može biti ključni biomarker ozbiljnih zdravstvenih stanja

VOYO logo
VOYO logo

Mnogi od nas bace maramicu nakon ispuhivanja nosa bez puno razmišljanja. Ali znanstvenici sada tvrde da boja sluzi može biti skriveni znak upozorenja o zdravlju.

Ljudsko tijelo proizvede oko 100 mililitara sluzi dnevno — što je jednako otprilike 6,5 žlica — koja se većinom ispere niz grlo u želudac, ali dio izađe kroz nos.

Liječnici su godinama proučavali sluz i podijelili su je u sedam kategorija boja, koje mogu upućivati na infekciju, alergiju ili čak udisanje previše zagađenog zraka.

"Ako vam sluz mijenja boju, morate obratiti pažnju na to što se još događa", rekao je dr. Raj Sindwani, specijalist za uho, grlo i nos u Cleveland Clinic-u.

Boja sluzi može ukazivati na dublje probleme

Općenito, stručnjaci kažu da bi sluz trebala biti prozirna — što znači da sve normalno funkcionira.

Međutim, ako se boja promijeni ili se počne proizvoditi u većim količinama, to bi moglo upućivati na neko prikriveno zdravstveno stanje. Sluz u nosu ima važnu funkciju — pomaže u održavanju dišnih putova otvorenima hvatanjem prašine i patogena, što omogućava normalno disanje.

Također jača imunološki sustav jer sadrži antitijela koja napadaju patogene, a ujedno vlaži zrak koji udišemo, čime sprečava isušivanje i nadraživanje dišnih putova.

Od boja koje bi mogle izazvati zabrinutost, liječnici navode bijelu, krem ili svjetložutu sluz koje upućuju na to da se tijelo bori protiv prehlade ili virusne infekcije jer bijela boja dolazi od bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije.

Kada sluz postane gušća i poprimi žuto-zelenu nijansu, to znači da se tijelo bori s bakterijskom infekcijom ili upalom sinusa.

Ako je sluz crvenkasta ili ružičasta, to može značiti da je pukla mala krvna žila u nosu, a krv se osušila.

Smeđa sluz može biti znak pretjeranog izlaganja zagađenom zraku ili dugotrajnom pušenju, a crna sluz može ukazivati na ozbiljnu gljivičnu infekciju.

Može upozoriti na Alzheimera

Znanstvenici također upozoravaju da količina proizvedene sluzi može biti znak prikrivene komplikacije.

Ako nos proizvodi veoma mnogo sluzi, to može ukazivati na bakterijsku infekciju ili alergijsku reakciju na pelud, koja potiče pojačano lučenje sluzi.

U rijetkim slučajevima, stručnjaci kažu da to može biti i vrlo rani znak Parkinsonove bolesti.

Jedan od prvih simptoma kod oboljelih je oslabljena funkcija mišića nosa i grla, zbog čega se slina i sluz nakupljaju u nosnim šupljinama, prema podacima iz Parkinsonove zaklade.

Analiza sluzi iz nosa također bi mogla pružiti uvid u Alzheimerovu bolest. Istraživanja su pokazala da prisutnost prekomjernih količina amiloidnih proteina u nosnoj sluzi može ukazivati baš na to oboljenje.

Smatra se da Alzheimerovu bolest uzrokuje nakupljanje amiloidnih plakova i tau proteinskih zapetljaja u mozgu — što oštećuje i uništava moždane stanice.

Amiloidni proteini se lijepe zajedno u moždanim stanicama, stvarajući nakupine zvane plakovi, dok se tau proteini isprepliću u vlaknaste strukture — zapetljaje.

Plakovi i zapetljaji ometaju sposobnost neurona u mozgu da šalju električne i kemijske signale. S vremenom, ta smetnja uzrokuje trajno oštećenje mozga koje vodi do Alzheimerove bolesti.

Iako još nije jasno kako i kada količina amiloidnih proteina raste u sluzi ljudi, studije su otkrile da njihova prisutnost u nosnoj sluzi može biti jasan biomarker za Alzheimerovu bolest u mozgu.

Rizik od bolesti pluća vidljiv u sluzi

Zbog toga znanstvenici ističu kako rano ispitivanje nosne tekućine na prisutnost ovih proteina može pomoći u usporavanju razvoja bolesti omogućujući pravodobno liječenje.

Nadalje, nova istraživanja ukazuju da analiza sluzi može otkriti i rizik od razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) — upalne bolesti pluća koja je među vodećim uzrocima smrti u brojnim zemljama. 

Studija iz srpnja 2025., objavljena u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology, otkrila je da dugogodišnji pušači s visokom razinom proteina zvanog IL-26 u sluzi imaju najveći rizik za razvoj KOPB-a.

Švedski znanstvenici otkrili su da visoka razina tog proteina u plućima i sluzi pušača jasno ukazuje na oslabljenu funkciju pluća i otežano disanje, piše Daily Mail.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Od početka vojnog roka do razloga odlaska Anne Wintour iz Voguea: Direktov pregled dana  

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali