VAŽNO JE NA VRIJEME PREPOZNATI /

Evo zbog čega nastaju opasni ugrušci krvi kod infekcije Covidom-19 i kako se pregledati

Bolesnici s Covidom i postcovidom skloniji su nastanku patoloških ugrušaka koji mogu izazvati brojne probleme

VOYO logo
VOYO logo

U slučaju Covida-19 primijećena je i trombogenost, što znači da su bolesnici s Covidom i postcovidom skloniji su nastanku patoloških ugrušaka koji mogu izazvati brojne probleme, piše HRT. Za patološki nastanak tromba odgovorna su tri osnovna faktora. Prvi je oštećenje stijenke krvne žile kao rezultat upalnog procesa, što je upravo karakteristično za Covid infekciju.

"Drugo jest poremećaj toka krvi, kad je krv usporena. A zašto je usporena? Zato što ili sjedimo ili smo nažalost u današnje vrijeme upravo zbog kovida smo imobilizirani i ne možemo se kretati. To je jedan značajan razlog zašto nastaje i poremećaj u toku krvi, zašto nastaju tromboze. I treći, to su hiperkoagulabilna stanja krvi", rekla je predstojnica Klinike za unutarnje bolesti iz KB Merkura doc. dr. sc. Delfa Radić Krišto.

Embolija plućne arterije

Ako se tromb stvori u krvnoj žili, u potkoljenici, natkoljenici ili zdjelici, ističe Radić Krišto, on se može otkinuti i može otputovati. "I onda mi govorimo o embolusu. I taj embolus dakle iz donjih ekstremiteta može dakle proći cirkulacijskim sustavom i doći do, proći kroz desno srce i doći do plućne arterije i začepiti plućnu arteriju i onda govorimo o emboliji plućne arterije", dodala je.

"Ako govorimo o arterijskim, onda su to najčešće promjene na koronarnim krvnim žilama ili srčanim, ili promjenama na moždanim krvnim žilama pa govorimo o infarktu mozga odnosno o infarktu srca", kazala je Radić Krišto. 

Kako se otkriva?

Zbog upalnog procesa na plućima, upravo su kod Covid infekcije plućne embolije jako opasne i vrlo važno ih je na vrijeme prepoznati. "Koristi se višeslojna kompjuterizirana tomografija, tzv. MSCT, koji se uvelike koristi za isključenje ili dokazivanje plućne embolije koja onda dalje se tretira u dogovoru s nadležnim liječnikom.

Kratkotrajna pretraga, nimalo neugodna pretraga koja daje puno odgovora, a u pogledu korone, pandemije, svega ovoga što je danas živuća slika svih nas i svakodnevica, ova pretraga daje uvid i u stanje plućnog parenhima", istaknuo je predstojnik Zavoda za intervencijsku radiologiju iz KB Merkura prof. dr. sc. Vinko Vidjak.

Kako se liječi?

Liječnici imaju na raspolaganju vrlo moćne lijekove te se bolesnike najčešće liječi niskomolekularnim heparinima. "Znači lijekovima koji se primjenjuju parenteralno, ne na usta već injekcijama, najčešće potkožnim. S druge strane kad prođe određen period, kad se bolesnici stabiliziraju, onda ih liječimo tim novijim lijekovima, koji su kažem zaobišli praktički sve te nedostatke onih starijih, a jednako su učinkoviti, barem jednako učinkoviti i sigurniji od onih prethodnih", objasnio je voditelj Odjela za intervencijsku kardiologiju KB Merkur doc. dr. sc. Tomislav Letilović

Mogu se primijeniti i invazivnije metode liječenja ako terapija lijekovima ne funkcionira. "Intervencijski radiolog može, općenito kod tromboza perifernih vena, napraviti svoj udio s nekoliko stvari. Prvo otapati taj ugrušak na licu mjesta posebnim tehnikama, izučenim načinima rada i i određenim materijalima, odnosno uređajima.

Može se na razini vene koja se nalazi u trbuhu, koja vodi krv iz donjih ekstremiteta prema srcu, a onda putem srca u pluća, postaviti mrežicu, mi ju zovemo filter, koja može napraviti prevenciju da već ako je tromboza nastala taj ugrušak koji se odvoji ne ode u srce, odnosno pluća i napravi ono vitalno što je problematično", rekao je prof. dr. sc. Vinko Vidjak.

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali