
Debeljuce su trome i lijene, mršavice zle i umišljene...

U našoj su kulturi muškobanjaste žene i zle vještice iz bajki najčešće mršave, opake i agresivne, a dobre vile i božice plodnosti zaobljene, punije i dobrodušnije.
Istraživanje američkog časopisa
Opisi kao što su traljava, spora i smrdljiva redovito stižu na račun debljih žena. Na njihovu kilažu svakodnevno ih podsjećaju trgovci, činovnici, poslovni suradnici, obitelj ili dečki. Neke se žene žale da malo tko u njima vidi ljudsko biće.
No, ni mršavima nije bajno. Njih prate stereotipi kao što su napeta, štrkljasta, muškobanjasta, uglavnom negativka.
Diskriminacija protiv debelih ljudi je činjenica i, nažalost, sve je raširenija. Istraživanje sa Sveučilišta Yale pokazuje da je takva diskriminacija porasla za 66 posto, u samo 10 godina.
Uredništvo
Naime, predrasuda na osnovi tjelesne težine u društvu je opće prihvaćena, ali novo istraživanje pokazuje i da je izmaknula kontroli.
Mršava vještica i punašna vila
Anketa je pokazala da se epitet 'lijena' 11 puta češće pripisuje debelim ženama, traljava devet puta češće, nedisciplinirana sedam puta, a spora šest puta češće.
Istovremeno, mršave žene drugi doživljavaju kao umišljene i površne oko osam puta češće nego deblje žene. Taštima i egocentričnima smatraju ih četiri puta češće, a da su kuje, zlobne i sklone kontroliranju drugih dvostruko češće nego deblje.
Čak su i 'dobre' etikete nepravedne
Debela žena se i do pet puta češće smatra velikodušnom nego mršava. To je tek odraz stereotipa da mršave žene nisu velikodušne.
Ono što je znanstvenike posebno iznenadilo je činjenica da predrasude imaju i žene različite težine. I pretile žene su druge pretile žene ocijenile negativnije u pogledu traljavosti, dok su mršavice češće smatrale druge mršave žene zlobnima.
Cijena stereotipa
Neke žene više ne izlaze van jer su im muškarci i žene dobacivali zlobne komentare. Osim toga, istraživanje na Sveučilištu George Washington u Washingtonu pokazalo je da je niža plaća povezana sa širim strukom. Budući da su ih u svojim mislima strpali među traljave i lijene ako su imale više kilograma, bile su i slabije plaćene. A teže su i pronašle zaposlenje nego mršavije.
Mršavije žene se žale da ih druge žene teže prihvaćaju kao prijateljicu. Osjećaju antipatiju, koja je vjerojatno posljedica nesigurnosti ili ljubomore, pa i same reagiraju jednako drsko, što pokreće ciklus mržnje i hladnih odnosa.
Rat koji je medicina objavila pretilosti, zapravo, još otežava ove stereotipe.
No, s kojim pravom netko donosi zaključke o bilo čijem karakteru na osnovi tjelesne težine? Psiholozi smatraju da je potrebno educirati mase jer se pojedinac u pravilu teško nosi s bombardiranjem predrasudama na dnevnoj bazi.













