Plastika je opasnija nego što mislite

Kalorična hrana, nutritivne male vrijednosti te premalo kretanja najčešće se spominju kao glavni krivci epidemije pretilosti. No, čini se da bi na ovaj problem veliki utjecaj mogli imati i neki drugi faktori.

Kemikalija koja se naširoko koristi u industriji plastike već se duže vrijeme povezuje s oboljenjima od raka, a u Kanadi je čak obilježena kao toksična tvar. Ista kemikalija mogla bi, prema najnovijim istraživanjima, biti povezana i s prekomjernom težinom i dijabetesom, tvrdi Angel Nadal, stručnjak za BPA sa Sveučilišta Miguel Hernández u Španjolskoj, čije je posljednje istraživanje također potvrdilo da BPA utječe na gušteraču, organ koji stvara inzulin.

Unosimo BPA

Ozloglašeni bisphenol A (BPA) koristi se u mnogim industrijama – od gnojiva do plastičnih bočica za vodu. Prema izvještaju objavljenom u Plos Oneu, BPA zavarava tijelo dovodeći ga u stanje zbog kojeg stvara dodatne masnoće. Također, navodi se, može dovesti do povećane produkcije inzulina, čak i ako je BPA prisutan u jako malim količinama. A ukoliko se stvara previše inzulina, tijelo može postati 'imuno' na njegovo djelovanje, zbog čega može doći do povećanja težine, ali i pojave dijabetesa tipa 2.

Prema novim podacima, čini se da čak i mala količina ove kemikalije uzrokuje otpuštanje gotovo dvostruko veće količine inzulina od potrebne za razgradnju unesene hrane.