Naučite prepoznati opasne madeže na svome tijelu

Madeže je obično bolje ne dirati već ih treba pažljivo promatrati i pratiti neobične promjene. Ukoliko promjene postaju sumnjive, liječnik vam ga može uz upotrebu lokalne anestezije ukloniti i naknadno testirati na kancerogene promjene.

Melanom

Ako je u vašoj obitelji već bilo oboljelih od melanoma, stariji ste od 40 godina, imate velik broj madeža ili imate osjetljiviji tip kože, morali biste preventivno vršiti godišnje preglede. Melanom vrlo često izgleda kao običan madež. Početni stadij je lakše liječiti, a ako dođe do metastaziranja može završiti smrtonosno.

Madež izaziva sumnje ukoliko je: 1. Asimetričan 2. Nema jasne rubove 3. Mijenja boju 4. Veći je od 6 mm u promjeru 5. Raste - promjene u obliku, veličini, uzdignutosti, površini kože 6. Simptomi poput svrbeža ili krvarenja lezije znak su maligniteta

Zapravo stručnjaci s euromelanoma.org upozoravaju da pojava svake nove lezije na prethodno normalnoj koži u pacijenata u dobi preko 40 godina treba smatrati sumnjivom te da je hitno pregledati kod dermatologa.

Aktinična keratoza - prekancerozna promjena

Na euromelanoma.org upozoravaju da su aktinične keratoze površne lezije koje se mogu vidjeti u područjima kože koje su izložene jakom suncu tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Tipično se vide kao jedna ili više manjih crvenih ili smećkastih mrlja čija se površina često ljušti. Na dodir su hrapave. Ponekad mogu imati izraženiju skvamu ili čak strukture slične rogu. Neka tipična mjesta na kojima se aktinične keratoze javljaju su lice, prsni koš, šake, ušne školjke kod muškaraca, tjeme kod ćelavih muškaraca.

Osobe svijetlije puti koje su izložene sunčevim UV zracima tijekom više godina (npr. ukoliko su radile na otvorenom ili živjele u zemljama s velikim brojem sunčanih dana) imaju veći rizik od razvoja aktiničnih keratoza. One nastaju ako je imunološki sustav kože oslabljen i nije u stanju popraviti oštećenja koja izaziva produženo UV zračenje. Aktinične keratoze se smatraju prekanceroznim promjenama i imaju potencijal da se razviju u karcinom skvamoznih stanica pa ih zbog toga treba liječiti - često tekućim nitrogenskim sprejem koji smrzavanjem uništava abnormalne stanice.

Za razliku od njih dermatofibromi su benigne promjene.

Seboreična keratoza- benigna promjena

Blago ili izrazito uzdignute keratinocitne lezije koje karakterizira gruba površina i raznolikost boja od žućkaste do sive, smeđe ili crne. U većini slučajeva su priljubljene.

Angiom - benigna promjena

Na koži ste ugledali crvenu točkicu koja vas uznemiruje? Ove crvenkaste ravne ili uzdignute vaskularne strukture su zapravo benigne lezije oko kojih se ne treba brinuti.

Solarni lentigo - benigna promjena

Lentigo je jedna od najčešćih pigmentnih lezija na koži osoba starijima od 40 godina. Javlja se na dijelovima izloženima suncu, prije svega licu, šakama i podlakticama. Promjera je od nekoliko milimetara, smećkaste je boje i u razini je kože. Starenjem se njihov broj povećava, a za razliku od sunčanih pjega ove 'staračke' ne blijede zimi.

Laserska kirurgija, terapija tekućim dušikom (krioterapija), različita sredstva za depigmentaciju, kemijski piling s trikloroctenom kiselinom i dermoabrazija neki su od češćih metoda terapije.

Melazma

Melazma (ili kloazma) je obilježena tamnim ili smeđim mrljama na obrazima, nosu, čelu i podbratku. Premda se često naziva 'maska trudnoće' nerijetko je prisutna i kod muškaraca. Melazma može nestati zbog trudnoće ili korištenja kontracepcijskih tableta. Sunčevo svjetlo pogoršava bolest.