Karakter određuje koje ćete bolesti imati

'Osobnost je rezultat gena i utjecaja okoline. Dakako, ako ste neki tip ne znači da ćete imati i sve bolesti kojima je vaša grupa sklona, no to bi vas trebalo probuditi kako biste bili svjesniji rizika te kako biste stoga preispitali neke nezdrave navike', objašnjava dr. Martin Hagger, fiziolog na University of Nottingham i Curtin University iz Australije.

Veza između osobnosti i pojedinih bolesti

arti-201010060307006Veseljaci Optimisti imaju nešto veću šansu da dobiju višak kilograma. Istraživači sa Sveučilišta Doshisha u Kjotu pratili su grupu pretilih muškaraca i žena i ustanovili da su najpozitivniji među njima izgubili najmanje kilograma. Smatraju da oni i na svoj suvišak kilograma ne gledaju kao na tragediju pa manje brinu i lakše se prepuštaju kušnji.

Slično tome, njihova sigurnost da će pobijediti probleme i spremnost da preuzmu veći rizik objašnjava zašto veseljaci češće umiru mlađi, pokazala je velika studija na Sveučilištu Kalifornija. Studija sa Sveučilišta Stanford pokazala je da najveći veseljaci među grupom ispitane djece kad odrastu češće puše, piju i imaju riskantne hobije.

Tjeskobni Istraživanje na Sveučilištu Descartes u Parizu pokazalo je da nesigurne i tjeskobne osobe imaju pet puta veće šanse da dobiju čir na želucu. Emocionalno nestabilni tipovi imaju veće šanse da puše, piju, neredovito jedu i loše spavaju. A sve to vodi većoj proizvodnji želučanih kiselina što dovodi do čireva. Veće razine hormona stresa kortizola mogu izazvati glavobolje, akne i infekcije mjehura. Istovremeno tjeskobni imaju više seksualnih odnosa, pokazalo je istraživanje na Sveučilištu Sheffield. Izuzetno neurotične žene imaju više kratkoročnih partnera što ukazuje na vezu između njihovog karaktera i spolne želje.

Brižni i suosjećajni Muškarci koji su osjećajniji imaju manju razinu hormona stresa te tako i manju vjerojatnost da dobiju srčani udar, pokazuje istraživanje na Sveučilištu Glasgow. Žene su u pravilu osjećajnije, no znanstvenicima je bilo zanimljivo da muškarci koji slobodno iskazuju emocije lakše o njima i govore te traže pomoć i češće odlaze liječniku.

Svađalice Gnjevni ljudi brže i snažnije reagiraju na stresnu situaciju, zbog čega im raste krvni tlak i ubrzava rad srca. Nasilno ponašanje spada među najnezdravije karakterne crte. Studija s 448 žena u bolnici Kifissia u Ateni pokazala je da agresivne žene imaju veću sklonost pojavi raka dojke. Studija s muškarcima u Creighton University School of Medicine, Nebraska, pokazala je da agresivni muškarci imaju veću sklonost razvoju raka debelog crijeva. Pretpostavljaju da agresivnost ometa rad imunološkog sustava pa se bolest lakše razvija. Gnjev za 50 posto povećava i šansu da dobijete srčani udar, tvrde znanstvenici s Mount Sinai School of Medicine u New Yorku.

Ekstroverti Ekstrovertirani muškarci češće imaju veći broj djece i to, dakako, uglavnom zbog toga jer češće izlaze i upoznaju više žena. Istovremeno imaju manje šanse da obole od srčane bolesti, pokazuje istraživanje na Sveučilištu u Milanu. Skloniji su i infekcijama ali se brže i bolje oporavljaju od bolesti, možda zato jer imaju manje hormona stresa i slobodnije se požale da ih nešto muči i zatraže stručnu pomoć.

Sramežljivi Sramežljivi imaju 50 posto veće šanse da dobiju srčani i moždani udar. Znanstvenici sa Sveučilišta Chicago’s Northwestern misle da je to zbog toga što sramežljivi uglavnom žive po poznatoj šabloni pa im nove situacije izazivaju više stresa nego drugima. Sramežljivi su skloniji virusnim infekcijama, bez obzira na godišnje doba. I ovo se objašnjava većom razinom stresa koju doživljavaju.

Neinteligentni Osobe s manjim kvocijentom inteligencije imaju veći rizik da ih muči tjeskoba, demencija, PTSP, pokazuje istraživanje na Sveučilištu Edinburgh. Osim toga na Harvard School of Public Health ustanovili su da djeca s manjim kvocijentom inteligencije imaju veći rizik od razvoja depresije i šizofrenije. Zašto? Vjerojatno zato jer teže shvaćaju važnost zdravog života. Osim toga manji kvocijent inteligencije može biti posljedica lošeg zdravstvenog stanja općenito te veće osjetljivosti prema nekim poremećajima.

Moralni i savjesni Kao što bi se moglo i očekivati istinski moralni ljudi imaju iznimne koristi i na zdravstvenom polju, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Edinburgh i Social and Public Health Sciences Unit u Glasgowu. Oni imaju daleko manje šansi da obole od niza bolesti: dijabetesa, hernije, problema s kostima, moždanog udara pa čak i Alzheimerove bolesti. Ustrajno se drže nekih zdravih navika kao što su tjelovježba i zdrava prehrana, a klone se i poroka koji su štetni za zdravlje.

arti-201005050043006 arti-201012300020006 arti-201102090379006