Liječnik o metabolizmu i izuzetno važnom hormonu: 'Njegova razina u krvi puno toga otkriva'

Povodom mjeseca u kojem smo obilježavali dan šećernih bolesti, bolesti štitnjače, te probleme pretilosti koji su u Hrvatskoj sve značajniji u podcastu Bez uputnice Net.hr-a o metaboličkim poremećajima govorio je doc. dr. sc. Ivan Kruljac, dr. med., specijalist endokrinologije i dijabetologije, začetnik Metabolic Friendly centra za zdravlje metabolizma.

Koliko ste puta u životu čuli ili upotrijebili izraz brz ili spor metabolizam. Iako to znamo ponekad upotrijebiti onako usput u tom je izrazu puno znanstvene podloge. ''Ova početna definicija brz ili spor metabolizam, kako su naše bake znale govoriti, rekao bih da u tome ima jako puno istine i da možemo nekako slikovito to baš tako prikazati. Ja ću stručno probati definirati što je metabolizam. Metabolizam je naziv za cijeli niz kemijskih reakcija koje se događaju u našem tijelu, a kojima je glavni cilj dobivanje energije'', počinje objašnjenje endokrinolog Kruljac.

'Hormoni dirigiraju metabolizmom'

''Metabolizam započinje u našim crijevima kada pojedemo obrok, a završava u svakoj stanici našeg organizma u jednom od tjelešca unutar stanice koje se zovu mitohondriji. Ti mitohondriji su malene centrale u kojima se šećer i mast koju smo pojeli pretvaraju u energiju i to je doista cijeli niz kemijskih procesa koji se u pozadini događaju i ono što je zanimljivo hormoni su molekule koje zapravo dirigiraju cjelokupnim metabolizmom. Znači, hormoni su ti koji se u nekim trenucima uključuju. Ubrzavaju metabolizam, primjerice u našim mišićima kada trebamo bježati ili se boriti. Isto tako usmjeravaju naš metabolizam prema mozgu kada pišemo ispit. Hormoni su zapravo ti koji dirigiraju našim metabolizmom. Svaki od hormona ima svoj učinak na metabolizam'', kaže liječnik koji je svoju karijeru posvetio proučavanju i liječenju metaboličkih poremećaja.

MOTIV RUŽE /

Najpoželjniji detalj sezone koji unosi eleganciju u svaki outfit

Višak inzulina čini dosta štete

''Jedino stanje kada je metabolizam ubrzan je zapravo hipertireoze. To je stanje u kojem se luči previše hormona štitnjače. U svim drugim slučajevima je zapravo metabolizam usporen i tu je glavni problem. Kao jedna nuspojava sporog metabolizma je stanje koje zovemo inzulinska rezistencija. Znači kada se naši mitohondriji uspore što se najčešće dogodi zbog kroničnog stresa. Naš naši hormoni reagiraju tako da raste razina inzulina. Inzulin bi trebao zapravo aktivirati i probuditi mitohondrije, te ubaciti dovoljno šećera u naše stanice mišića. Taj višak inzulina donekle to i radi, ali nažalost radi puno više nekakvih loših stvari u našem organizmu, u smislu da potiče nakupljanje masti. Višak šećera pretvara se u masti koje se skladište se u našem tijelu. Naravno, tu sada dolazi do cijelog niza drugih promjena u hormonima, ali baš taj inzulin je ključan i o njemu se najviše priča i mislim da je dobro da je tako. Zato što baš na tom polju možemo napraviti najviše, u smislu korekcija stila života, prehrane, pa čak i uvesti neke lijekove. Ako ćemo govoriti o bolestima metabolizma, onda treba pojasniti da metabolizam najbolje možemo procijeniti mjerenjem razine inzulina u krvi'', kaže dr. Kruljac naglašavajući koji je najčešći poremećaj s kojim se susreće kod pacijenata.

'Inzulinska rezistencija put je u kronične bolesti'

Kamo vodi inzulinska rezistencija, ako je na vrijeme ne otkrijemo? ''Rekao da je to najvjerojatnije siguran put u neku od kroničnih bolesti. Sada je li to visoki tlak, srčani ili moždani udar, neki od karcinoma ili bilo koja autoimuna bolest? Znači, više manje, svaka kronična, nezarazna bolest negdje u svojoj osnovi ima taj suvišak inzulina. Kod nekih bolesti je ta poveznica nešto manje i slabije izražena, primjerice kod autoimunih bolesti gdje je glavni zapravo problem u pozadini stres. No suvišak inzulina je dodatni otegotnim čimbenik u cijelom kontekstu. Šećerna bolest Tip 2 zapravo nastaje ako inzulinska rezistencija traje dovoljno dugo, pa gušterača luči puno inzulina koji nam zapravo ne treba i u jednom trenutku se gušterača umori. Naše stanice i dalje nisu osjetljive na inzulin i u tom trenutku zapravo naši mišići bi trebali biti glavni sifon koji bi trebali progutati šećer kojeg jedemo, a oni to jednostavno ne mogu i onda u jednom trenutku jednostavno raste razina šećera u krvi'', objašnjava liječnik što se događa s inzulinom u našem organizmu i kakve sve ozbiljne tegobe mogu nastati ako na odreagiramo na vrijeme.

ZABRINJAVAJUĆI PODACI /

Liječnica o epidemiji ozbiljne bolesti u Hrvatskoj: 'Zahtjeva doživotno liječenje'

Dr. Kruljac ističe kako jako puno možemo napraviti prehranom i tjelovježbom, ali i otkriva zašto to u nekim trenucima nije najjednostavnije, te kako sebi pomoći i zaobići te poteškoće.

O tome koliko stres i na koje načine utječe na naše tijelo i dovodi do metaboličkih poremećaja, zašto su žene izloženije bolestima štitnjače, na koji način je pretilosti povezana s razinama inzulina u krvi, kako na nas utječe i kako se luči kortizol, poznatiji i kao hormon stresa i što možemo napraviti da spriječimo ili barem usporimo razvoj kroničnih bolesti detaljnije pogledajte u videu.

POGLEDAJTE GALERIJU