Gotovo 60% Hrvata uzme, ali ne pije propisani lijek

Novo istraživanje na više do 600 pacijenata je proveo Referentni centar za farmakoepidemiologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a rezultati su sažeti u priručniku Ponašanje kroničnih bolesnika prema propisanoj terapiji.

Kao glavne razloge za neredovito uzimanje lijekova pacijenti su naveli zaboravljivost, odsutnost od kuće, nestanak lijeka, zatim probleme zbog potrebe uzimanja u određeno vrijeme ili zbog uzimanja više lijekova dnevno, zato jer su se osjećali loše ili su željeli izbjeći nuspojave.

Ljekarnici, među ostalim, smatraju da pacijenti ne znaju dovoljno o lijekovima te su to njihovo znanje ocijenili s prosječnom ocjenom 2,2. Također su procijenili da su najznačajniji čimbenici ustrajnosti pacijenta strah od bolesti i vrsta bolesti."Razlozi za neustrajnost isti su kod svih skupina bolesnika, bilo da boluju od dijabetesa, visokog tlaka ili neke druge kronične bolesti, a s tim razlozima upravlja isključivo pacijent i jedino ih on može otkloniti", rekao je prof. Josip Čulig iz zagrebačkog Zavoda za javno zdravstva "Andrija Štampar".

Dodaje, međutim, da na pacijentovu neustrajnost utječe i nezadovoljavajući odnos doktora i pacijenta te da pacijent ne smije iz ordinacije otići bez odgovarajuće informacije o svojoj terapiji.

Istraživanje je nadalje pokazalo da je skupina ispitanika, koja je bila neredovita u uzimanju lijekova, imala više simptoma bolesti, a to znači da su osjećali umor, bolove, nesanicu ili pospanost, nervozu i tjeskobu te druge poteškoće.

Važnu ulogu u pravilnom uzimanju terapije imaju i ljekarnici kojima je zadaća ukloniti sve preostale dvojbe kod pacijenata, pa su u istraživanju, koje je provedeno 2008., sudjelovala i 84 ljekarnika iz zagrebačkih ljekarni (20 posto).

Najveća razlika u odgovorima između bolesnika i ljekarnika uočena je kod odgovora na pitanje savjetuje li dovoljno ljekarnik pacijenta o uzimanju lijeka, gdje je za razliku od potvrdnog odgovora 90 posto ljekarnika, samo 57 posto pacijenata bilo zadovoljno informacijama koje su dobili u ljekarnama.

Ljekarnici, među ostalim, smatraju da pacijenti ne znaju dovoljno o lijekovima te su to njihovo znanje ocijenili prosječnom ocjenom 2,2.

Također su procijenili da su najznačajniji čimbenici ustrajnosti pacijenta strah od bolesti i vrsta bolesti, te da cijena lijeka i strah od nuspojava najmanje utječu na redovito uzimanje terapije.

arti-201005040230006 arti-201007080314006 arti-201005050415006