Čega biste se zapravo trebali jako bojati

Članovi Europskog parlamenta već neko vrijeme ukazuju na antimikrobnu otpornost (AMR), odnosno problem širenja mikroba koji su otporni na niz lijekova.

Sad već svi priznaju da je jedan od gorućih problema javnog zdravstva sve veća sposobnost bakterija da postanu otporne na antibiotike, a ova kriza je posebno prisutna u bolnicama gdje se šire superbakterije otporne na niz lijekova.

Naime, više od 70 posto bakterija koje uzrokuju bolničke infekcije već su otporne na barem jedan tip antibakterijskih lijekova. Problem povećava i otpornost nekih mikroorganizama na niz lijekova.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, postoji barem 440.000 pojedinačnih slučajeva otpornosti tuberkuloze na liječenje nizom lijekova, što rezultira s 150.000 smrti godišnje. Zanimljivo je da je tek 1882. Robert Koch otkrio bakteriju tuberkuloze i napravio test za otkrivanje te bolesti. Otprilike 60 godina kasnije otkriven je i streptomicin, antibiotik koji je jedno vrijeme bio vrlo djelotvoran u liječenju te bolesti. Danas u mnogim slučajevima trebamo nešto novo.

Anna Rosbach, članica Europskog parlamenta, posebno se zalaže za uvođenje izvanrednih mjera na području veterinarske i humane medicine (smanjiti nepotrebnu upotrebu antibiotika), kao i na području istraživačkog rada i razvoja lijekova. U posljednjih nekoliko desetljeća članice EU-a se potiču na mudrije i opreznije korištenje antibiotika. Rosbach smatra da su inicijative bile dobre, ali napokon moraju postati finalne, hitne i biti provedene u djelo.

'Ako ne poduzmemo mjere za sprečavanje AMR-a, ugrozit ćemo djelotvornost rutinske medicinske prakse koja se oslanja na antimikrobne lijekove kao zaštitu od infekcija. Da upotrijebim riječi koje su potekle iz Svjetske zdravstvene organizacije, AMR nas može vratiti u predantibiotsko doba', zaključila je.

MRSA

Staphylococcus aureus je jedan od najotpornijih patogenih organizama. Nalazi se na mukoznim membranama i ljudskoj koži trećine populacije, te je jako prilagodljiv na antibiotike. Riječ je o jednoj od prvih bakterija kod koje je uočena otpornost na penicilin – već 1947., dakle samo četiri godine nakon početne masovne upotrebe penicilina. U to vrijeme je bilo rašireno liječenje meticilinom, koji je danas zamijenjen oxacillinom. Međutim, 1961. uočeno je da ova bakterija ne reagira na liječenje meticilinom zbog čega je skovan naziv Methicillin-resistant Staphylococcus aureus ili MRSA. Nažalost, MRSA je danas uobičajena pojava u bolnicama i odgovorna je za 37% fatalnih slučajeva sepse samo na području V. Britanije. Polovina svih infekcija S. aureusom na području SAD-a otporna je na penicillin, meticilin, tetraciklin i eritromicin.

Miami Herald izvještava o mravima koji uzgajaju gljive (kojima hrane svoje mlade) i koriste antibiotike kako bi zaštitili gljive od nametnika. Naime, antibiotik koji štiti gljive od zarazne plijesni proizvode bakterije iz porodice streptomiceta koje žive na koži lišćerezaca. Ted Schultz, entomolog iz Državnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, kaže da mravi lišćeresci od davnina koriste jedan te isti antibiotik, za razliku od ljudi, koji stalno moraju proizvoditi nove antibiotike kako bi suzbili mikroorganizme koji su postali otporni na lijekove. 'Otkrijemo li tajnu njihovog uspjeha, to bi moglo izravno koristiti nama ljudima', kaže dr. Schultz.