Kome je potrebna i na koje se komplikacije morate pripremiti?

Ovom prehranom moguć je i unos na usta kao nadopuna svakodnevnoj prehrani ili kod nekih pacijenata kao osnovna prehrana ako nisu u mogućnosti konzumirati normalnu hranu. Ideja je osigurati bolju kvalitetu života svima kojima je potrebna dopunska i kvalitetna prehrana.

Kome je namijenjena enteralna prehrana?

Prehrana putem sonde koristi se kod bolesnika s funkcionalnim probavnim sustavom koji ne mogu uzeti dovoljnu količinu hrane na usta. Također postoje situacije kod kojih osoba ne želi primati hranu na usta, a potrebna im je intenzivna bjelančevinska i karolijska potpora.

Enteralna prehrana pomaže u očuvanju građe i funkcije probavnog sustava. Jeftinija je od parenteralne i izaziva manje komplikacija.

Ova prehrana može se koristiti i za pripremu crijeva za kirurški zahvat ili kod jako bolesnih i pothranjenih osoba.

Postupak

Hranjenje sondom provodi se na razdoblje kraće od 6 tjedana pomoću silikonske ili poliuretanske sonde malog promjera. Sondu uvodi liječnik i to kirurškim putem ili nadzorom preko rendgena.

Tijekom hranjenja enteralnom prehranom i 2 sata nakon, bolesnici trebaju sjediti uspravno pod kutem od 30 do 45 stupnjeva. Hrana se daje nekoliko puta dnevno ili trajno. Kod bolesnika koji ne mogu sjediti, pripravci se daju u bolusima. Trajno hranjenje radi se ako enteralna prehrana izaziva mučninu. Hranjenje u bolusima znači da se dnevna količina dijeli na 4-6 odvojenih obroka koji se unose preko sonde uz špricu ili silu teže iz podignute vrećice.

Nakon hranjenja potrebno je isprati sondu vodom kako ne bi došlo do začepljenja.

Komplikacije

Komplikacije ovim načinom prehrane su česte i mogu biti ozbiljne. Prije svega, same sonde mogu ošetiti tkivo, nos, ždrijelo i jednjak. U nekim slučajevima moguć je razvoj sinusitisa. Gusta hrana ili pilule mogu začepiti lumen, a začepljenje se može i razgraditi unošenjem enzima gušterače ili drugih kupovnih proizvoda.

Problem kod sondi je i to što se mogu pomaknuti, a ponovno postavljanje je teško i velika je vjerojatnost nastanka komplikacija. U do 20% bolesnika i 50% onih teško bolesnih, moguć je nastanak proljeva i probavnih tegoba. Do toga dolazi jer crijeva ne mogu podnijeti jednu od glavnih hranjivih sastavnica pripravka, osobito pri hranjenju bolusima.