Obični virus pokazuje da je osoba sklonija razvoju teške bolesti? 'Nije potpuno jasno zašto'

Virus koji uzrokuje herpes na usnama može povećati rizik od jednog od teških stanja koji se razvija uglavnom kod ljudi starije dobi.

Studija sugerira da su osobe koje pate od herpesa na usnama gotovo dvostruko sklonije razvoju Alzheimerove bolesti. Američki istraživači otkrili su da osobe koje nose herpes simplex virus tipa 1 (HSV-1) imaju 80% veću vjerojatnost da će oboljeti od ove bolesti koja postupno razara mozak.

Međutim, oni koji su se liječili antivirusnim lijekovima imali su 17% manji rizik u usporedbi s onima koji nisu primali liječenje. Otkriveno je da virus uzrokuje promjene u mozgu slične onima kod osoba s demencijom, uključujući naslage nalik amiloidnim plakovima i upalne procese.

ZNAKOVI UPOZORENJA /

Psiholog o poremećaju koji narušava kvalitetu života: 'Ovi simptomi zahtjevaju stručnu pomoć'

Studiju su proveli istraživači farmaceutske tvrtke Gilead Sciences i Sveučilišta Washington u Seattleu, a koristili su podatke više od 344.000 osoba s Alzheimerovom bolešću, koje su usporedili s jednakim brojem osoba bez te dijagnoze. Povijest dijagnoze HSV-1 zabilježena je kod 1.507 (0,44%) pacijenata s Alzheimerom, u usporedbi s 823 (0,24%) osoba bez bolesti. Rezultati su objavljeni u časopisu BMJ Open.

Profesorica Tara Spires-Jones sa Sveučilišta u Edinburghu izjavila je kako ovo istraživanje dodatno potvrđuje "snažne dokaze" koji povezuju virus herpesa na usnama s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.

"Važno je naglasiti da infekcija HSV-1 virusom, koja je izuzetno česta, nipošto ne znači da će osoba sigurno razviti Alzheimerovu bolest", dodala je. "Još uvijek nije potpuno jasno zašto virusne infekcije mogu povećati rizik od demencije, no najvjerojatnije je riječ o povećanoj upalnoj aktivnosti u tijelu koja s godinama utječe i na mozak."

Dr. Sheona Scales, direktorica istraživanja pri organizaciji Alzheimer’s Research UK, upozorila je da studija ima određena ograničenja te da zasad nema dovoljno dokaza da bi se infekcije uvrstile među 14 poznatih čimbenika rizika za demenciju.

SAVJET ISKUSNOG KARDIOLOGA /

Liječnik nabrojao pet ključnih stvari: 'Salate nisu dovoljne da izbjegnemo ranu smrt'

"Unatoč velikom uzorku, istraživanje ima ograničenja jer su korišteni isključivo zdravstveni zapisi i podaci iz sustava zdravstvenog osiguranja", rekla je.

Budući da većina osoba zaraženih HSV-1 virusom nema simptome, mnoge infekcije možda nisu bile zabilježene. Također, infekcije koje su se dogodile prije početka prikupljanja podataka nisu uključene, piše Express.

"Iako su slučajevi bili upareni s kontrolnim skupinama, dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti, osobito u ranim fazama, i dalje je izazovno", dodala je.

POGLEDAJTE VIDEO: Znate li da s Alzheimerovom bolesti u Hrvatskoj živi oko 100.000 ljudi? RTL Danas donosi koji to postoje načini za život