Neuroznanstvenik upozorio: 'Način na koji jedete može oštetiti pamćenje, evo zašto'

Dr. Ramon Velazquez, konzultant za neuroznanost i istraživački savjetnik u Mind Lab Pro, upozorio je da mnogi ljudi ne shvaćaju da bi njihova sve češća dnevna navika mogla polako narušiti njihovo pamćenje i kognitivne sposobnosti. On je opomenuo na rastreseno jedenje te je otkrio da ono posebno loše utječe na ljude koji su stariji od 40 godina.

Rastreseno jedenje, ili engl. "mindless eating", podrazumijeva jedenje bez pažnje i svjesnosti, često dok smo zauzeti drugim aktivnostima poput gledanja televizora, rada na računalu ili korištenja pametnog telefona. To znači da jedemo automatski, bez obzira na osjećaj gladi ili sitosti.

STUDIJA POKAZALA /

Konzumacija alkohola šteti mozgu: Znate li koliko čašica povećava šansu za demenciju?

"To je nešto što milijuni čine više puta dnevno bez razmišljanja. Probava počinje u mozgu, ne u želucu. Pogled, miris i iščekivanje hrane pokreću važne kognitivne procese koji pripremaju vaše tijelo da učinkovito obrađuje hranjive tvari", rekao je dr. Velazquez.

Ako rastreseno jedete, taj proces ne počinje kako treba. Neka istraživanja sugeriraju da bi vas to moglo čak navesti da konzumirate više prerađene hrane s visokim udjelom šećera i masti.

Kako zaustaviti rastreseno jedenje?

Kad navršite 40 godina, vaš mozak postaje ranjiviji na upale i oksidativni stres, na što utječu loši izbori u prehrani, a to se obično vidi kod onih koji rastreseno jedu.

"Vaš mozak koristi oko 20 posto energetskih resursa tijela, unatoč tome što čini samo dva posto tjelesne težine. Kvaliteta 'goriva' koje mu dajete i način na koji ga dajete izravno utječe na kognitivnu funkciju, posebno na formiranje pamćenja i prisjećanje", objasnio je dr. Velazquez.

Moguće je zaustaviti ciklus rastresenog jedenja. Stručnjak je opisao svoja četiri glavna koraka kako biste bili pažljiviji pri jelu.

Foto: Pixabay

1. Prostor

Koncept stola za objed prešao je na kauče, stolove i krevete od pandemije. No, namjenski prostor koji se koristi samo za jelo, idealno onaj bez ekrana poput TV-a ili prijenosnog računala, može "istrenirati vaš mozak da se prebaci u svjesnije stanje kada tamo sjednete".

2. Pravilo od 20 minuta

Liječnik je preporučio da za jedan obrok odvojite najmanje 20 minuta. Konzumiranje hrane polako i spuštanje vilice između zalogaja, može omogućiti vašem kognitivnom sustavu da u potpunosti prepozna što se događa i podržava bolje pamćenje.

3. Uključite svoja osjetila

Hrana je osjetilno iskustvo, ali u brzom modernom svijetu često se to gubi. Pokušajte u potpunosti promatrati svoju hranu, boju, miris, teksturu, kako se okusi mijenjaju dok žvačete ili identificirajte svaki točan sastojak.

KOBNI UDARAC U GLAVU /

Šokantan slučaj amnezije: 'Svaki dan se probudim i zaboravim da imam kćer i zaručnika'

To vam pomaže da budete pažljiviji pri izboru hrane, a istovremeno aktivno stimulira vaš mozak. Liječnik je dodao: "Ovaj senzorni angažman aktivira više regija mozga istovremeno. To je poput unakrsnog treninga za vaš mozak, jačanje istih neuronskih mreža uključenih u formiranje pamćenja".

4. Pauza prije obroka

Odvojite 30 sekundi prije jela da se usredotočite na svoje disanje i namjeru za objedovanje. Uskoro će vaš mozak prepoznati ovu stanku kao znak da se aktivno uključite u proces jedenja, što može razviti ovu vještinu, piše SurreyLive.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Liječnik o metabolizmu, njegovim bolestima i poremećajima: 'Radi se o nizu kemijskih reakcija s jednim ciljem'