Turisti na kontinentu trošili su više nego na Jadranu: Sad se zna i što žele i da su to spremni dobro platiti

Turisti su u Hrvatskoj u 2019. prosječno dnevno trošili 98 eura po osobi i noćenju, pri čemu nešto više ili 115 eura u kontinentalnom dijelu zemlje, a malo manje ili 97 eura na Jadranu, pokazalo je istraživanje stavova i potrošnje turista TOMAS Hrvatska 2019. Bila je to, doduše, predpanemdijska i rekordna godina za hrvatski turizam, ali nudi obilje važnih podataka i smjernica za daljnje razvijanje turizma, i to na održiv način.

Istraživanje je prvi put provedeno na području cijele Hrvatske od svibnja 2019. do ožujka 2020. godine. Uzorak je bio 13.582 domaća i strana turista s 24 tržišta, koji su ostvarili bar jedno noćenje u hotelima, hostelima, kampovima i obiteljskom smještaju u 143 mjesta diljem Hrvatske, a na kontinentu je istraživanje provedeno prvi put. Najviše ili 54 posto su turisti trošili na smještaj s hranom, a samo 17 posto na hranu i piće izvan smještaja te oko 30 posto na ostale usluge. Struktura prosječnih dnevnih izdataka ne razlikuje se bitno između Jadrana i kontinenta. Najviše prosječno potroše hotelski gosti, 142 eura na dan, oni u obiteljskom smještaju 88 eura, u hostelima 78 eura, a u kampovima 68. Prosječni izdaci kreću se u rasponu od 67 eura, koliko su prosječno dnevno trošili turisti iz BiH, pa do najviših 206 eura koje su trošili turisti iz Japana.  Prosječna dob turista u Hrvatskoj bila je 43 godine, a najviše ili 55 posto ih je između 30 i 49 godina. Najviše ili 43 posto bilo ih je fakultetski obrazovano, a gotovo polovina ih je imala mjesečna primanja na razini kućanstva viša od 3000 eura. Na Jadran su najviše dolazili motivirani morem i prirodom, njih 81 i 56 posto, a priroda je i za dolaske u kontinentalni dio zemlje najjači motiv, za 32 posto posjetitelja.

Iznova se pokazala i lojalnost jer je više od 50 posto stranih turista već prije tu bilo u posjetu tri ili više puta, a internet je za većinu ili 55 posto glavni izvor informacija, a tek potom preporuke rodbine i prijatelja, piše Glas Slavonije. Kao i prije na Jadran ih je najviše ili 43 posto došlo s obitelji te 40 posto s partnerom, a gotovo 40 posto ih je u kontinentalni dio zemlje došlo bez pratnje i 32 posto s partnerom.

Po vrsti prijevoza 73 posto turista na Jadran je došlo automobilom, 19 posto zrakoplovima, a šest posto autobusom, a na kontinent ih se oko 50 posto dovezlo automobilom, gotovo 40 posto zračnim prijevozom i devet posto autobusom. Turisti su najzadovoljniji prirodnim i ljepotama mjesta, osobnom sigurnošću, atmosferom/ugođajem te gostoljubivošću lokalnog stanovništva, a vrlo su zadovoljni i ukupnim boravkom. U kontinentalnim destinacijama bi željeli veću ponude zabave, bolju prilagođenost osobama s posebnim potrebama i više biciklističkih tura, dok su na Jadranu najmanje zadovoljni prometom u mjestu, ali i manjkom zabave, prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama i mogućnostima za kupnju.