Kandidati za gradonačelnika Zagreba pod povećalom: Tko govori istinu, a tko mulja?

U zadnjem tjednu kampanje za lokalne izbore organizirana su četiri sučeljavanja za gradonačelnike četiri najveća grada.

Nakon što smo u ponedjeljak sučelili splitske kandidate, u utorak riječke te u srijedu osječke, u četvrtak su na red došli kandidati za gradonačelnika Zagreba.

Za šefa metropole, osim aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, uz kojeg je osim Možemo! i SDP, kandidirali su se Davor Bernardić, kojeg podržava Servus Zagreb, NL Fokus, HSLS, HNS, zatim Mislav Herman uz podršku HDZ-a, DP-a te HSU-a, Tomislav Jonjić uz kojeg stoji Domino, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Pavle Kalinić kojeg podržava Stranka umirovljenika, Umirovljenici zajedno, ZDS, Ivica Lovrić kojeg podržava Blok umirovljenici zajedno te nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić.

U studiju RTL-a bili su Bernardić, Lovrić, Selak Raspudić, Jonjić i Kalinić dok se aktualni gradonačelnik nije odazvao, a HDZ-ov kandidat Mislav Herman u zadnji tren zbog bolesti otkazao je dolazak.

U RTL Detektoru provjerili smo istinitost njihovih navoda, a kakvi su rezultati provjerite u nastavku teksta.

Bernardić o hotelu za gliste

Davor Bernardić rekao je: "Imate situaciju da na primjer hotel za gliste dobije 60 tisuća eura, a obilježavanje Dana prve gardijske brigade Tigrovi, gdje je 400 naših mladića u Domovinskom ratu poginulo, dobije samo 1000 eura. Pa kako ih nije sram? To je sramota".

Ova izjava djelomično je točna.

Priču o "hotelu za gliste od 60.000 eura" ranije je, zapravo, spominjao Ivica Lovrić koji je krajem veljače na društvenim mrežama podijelio status o hotelu za gliste.

Tada je napisao: "Kada se možemovskim udrugama daje 181 milijun eura, gliste će uvijek imati mjesto za prenoćiti u Zagrebu!".

O čemu je riječ?

Projekt hotel za gliste nastao je 2020. godine te smo kontaktirali Irenu Borovinu, predsjednicu Udruge Vestigium, koja stoji iza projekta.

Navela je da se za tu radionicu udruga nije dobila ni euro od Grada Zagreba.

Objasnila je: "Zapravo je to bila radionica, ne projekt, i ona uopće nije bila financiran od Grada, nego su je financirali sami članovi udruge svojim sredstvima. Udruga je dobila novac, ali za razne druge projekte kao što je klub za umirovljenike ili projekt čitanja knjiga za djecu".

Hotel za gliste nije ništa drugo nego cijev koju su postavili u zagrebačkom naselju Vrbani i to još za vrijeme Milana Bandića na čelu grada. Cijev je otvorena s donje strane i ukopana u zemlju te je u nju ubačeno leglo kalifornijskih glista koje su odavno prepoznate kao dobre "radilice" koje razlažu organsku tvar koja potom postaje hrana za drveća.

U cijev su ubacivali izmet pasa, lišće, komade kartona... U razgovoru za RTL Detektor, predsjednica udruge Borovina odlučno je ustvrdila da za taj projekt nisu dobili ni eura.

Odgovor nam je poslala i pisanim putem:

"Hotel za gliste bila je jednosatna radionica provedena u sklopu 72 satnog tečaja permakulturnog dizajniranja, 2020. godine. Kroz taj primjer polaznici radionice očistili su livadu ispred udruge od psećeg izmeta i naučili na primjeru kako bi se taj otpad mogao kompostirati tu gdje se nalazi, bez da ga se skuplja u plastične vrećice i baca u smeće ili ostavlja na livadi te tako smanjuje prostor za dječju igru i šetače."

Dodala je i ovo: "Agroklub i neki portali prenijeli su ovu vijest kao primjer pozitivne ideje za rješavanje otpada u gradskom okolišu. Za radionicu nismo dobili sredstva Grada Zagreba, već su polaznici sami plaćali pohađanje radionice, organizator je bio Udruga Hrvatska permakultura, a mi smo bili suorganizator, budući se u našem prostoru odvijao tečaj".

Naša sugovornica potvrdila je da su lani zaista od Grada novac i to 53.737 eura, ali za druge projekte ne i za hotel s glistama.

Neki od projekata su "Održiva budućnost - Put do zdrave hrane" (za njega su primili 4.400 eura).

"Usmjeren je na promociju regenerativne poljoprivrede, poticanje korištenja kratkih lanaca opskrbe i promoviranje školskog vrta kao edukativnog alata za učenje o poljoprivredi i prehrani. Kroz edukaciju, radionice i praktične primjere, projekt promovira održive metode poljoprivrede koje obnavljaju tlo i očuvaju okoliš, potiče suradnju između lokalnih proizvođača i potrošača putem kratkih lanaca opskrbe te potiče učenike da se aktivno uključe u uzgoj vlastite hrane kroz školski vrt. Cilj projekta je osvješćivanje šire zajednice o važnosti promjene prema održivijem i zdravijem načinu proizvodnje i konzumacije hrane", naveli su iz udruge.

Dodali su i ovo: "Sredstva su utrošena na udio u plaći dvoje zaposlenika, jedan honorar stručnjaka, te na putne troškove četiri stručnjaka koji su održali radionice i predavanja".

Na popisu projekta na koje su utrošili novac je i program "Vestigium 50+" kroz koji su organizirali radionice za ljude srednje dobi i umirovljenike. Na radionicama bi oslikavali tekstil, bavili se kreativnim pisanjem, fotografijom te su imali i izložbe rukotvorina i fotografija.

Između ostalih, lani su radili i na kreativnom programu za djecu za vrijeme praznika, potom organiziranju radionice tradicijskih božićnih pjesama, tu je i projekt "Knjigom po kvartu" u Vrbanima koji je kvart bez knjižnice pa su organizirali druženje, susrete, razmjenu...

No točna je Bernardićeva tvrdnja da je udruga "Tigrovi" od Grada dobila 1000 eura za obilježavanje svog dana.

To je za RTL Detektor potvrdio dopredsjednik "Tigrova" Zoran Hržan.

"Tako je bilo ranije tri godine, ove godine iz moralnih razloga nismo ni podnosili zahtjev. S 1000 eura koje smo ranije dobivali platili bismo vijence i oglase sjećanja u dnevnim novinama. Lani smo vratili neutrošeni novac - nemojte me držati za riječ je li to bilo 23 eura ili 23 neutrošena centa. Ali smo ih vratili", rekao je Hržan.

Kaže, specifičnost Tigrova je to što su njihovi pripadnici dolazili iz cijele Hrvatske, iz svih gradova i županija.

"Gotovo da nema grada i mjesta da nisu imali barem jednog pripadnika Tigrova. I zato je možda gradskoj vlasti teško razumjeti da mi nismo bili brigada lokalnog karaktera i da zato na obilježavanje našeg dana dolaze ljudi izdaleka. Zamislite kako je nekome doći iz Iloka, pola dana voziti se vlakom ili autobusom do Zagreba. Barem da tom čovjeku imamo bocu vode dati da se okrijepi", nije skrivao ogorčenje Hržan prema odnosu Grada prema njima.

Dodao je i da je u toj brigadi bilo 368 poginulih, pet njihovih pripadnika i dalje se smatraju nestalima. U brigadi je bilo više od 1700 ranjenih.

Lovrić o modelu priuštivog stanovanja

Govoreći o problemima priuštivog stanovanja u metropoli, Ivica Lovrić podsjetio je na projekt i model koji je Grad Zagreb razvio prije više od deset godina: "Upravo je Grad Zagreb prije više od deset godina razvio model u suradnji kolege Jonjića s profesorom Bežovanom s Pravnog fakulteta. Taj model je u Bruxellesu ocijenjen kao jedan od najkvalitetnijih modela priuštivog stanovanja u Europi. Nažalost, došao je Tomašević i to je razrušio u ove četiri godine".

Njegovu tvrdnju treba uzeti s oprezom.

Kontaktirali smo spomenutog stručnjaka za stambenu politiku i profesora socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Gojka Bežovana, koji je radio na tom modelu. Radi se, kaže, o gradskom projektu iz 2009. godine na kojemu je surađivao sa svojim timom, a ogledni primjer im je bio model koji je tada primjenjivala Ljubljana.

U međuvremenu, gradska ga je vlast preimenovala u priuštivo stanovanje i uz izmijenjene uvjete i danas se provodi. Za svoj model nisu dobili nikakvo konkretno priznanje ili nagradu kako tvrdi Lovrić, međutim Bruxelles je bio spreman financirati dio projekta, ali zapelo je na razini Vlade, potvrdio nam je profesor.

"Mi smo napravili projekt javnog najamnog stanovanja i napravili smo projekt, između ostaloga, s dodatkom socijalnog miksa. Radilo se o naselju u Novom Jelkovcu gdje smo imali ljude koji su kupili stanove po povlaštenim cijenama, one koji su bili u socijalnom najmu i one u javnom najmu. Do tad nitko u Hrvatskoj nije imao javni najam", objasnio nam je profesor.

Gradnja stanova počela je 2006., a prvi su se stanari uselili 2009. godine, stoji u radu koji potpisuju profesor Bežovan i kolega s Pravnog fakulteta Josip Pandžić gdje su opisali detalje projekta. Više možete pročitati OVDJE.

U okviru programa korisnici, odabrani javnim pozivom, dobili su ugovor za pet godina s mogućnošću produljenja.

Ciljana skupina za javni najam su bili mladi ljudi s obiteljima koji su bili podstanari ili koji su živjeli s roditeljima, dodaje. Plaćali su najamninu manju od tržišne, i manju od rate kredita za kupnju istog stana.

"Unutarnja organizacija ovog inovativnog programa bila je dijelom odgovornosti lokalne uprave i lokalne gradske tvrtke odgovorne za upravljanje stambenim fondom. Proces dobivanja statusa stanara u programu javnog najamnog stanovanja transparentan je i na natječaj se mogu prijaviti sve obitelji čiji statusi odgovaraju natječajnim kriterijima. (...) Jedan važan kriterij za podnositelje zahtjeva koji ispunjavaju ranije navedene uvjete jest da kućanstvo treba pružiti dokaze o iznosu dohotka po članovima kućanstva. Razina dohotka po kućanstvu treba biti najmanje na razini od 30 posto prosječnog dohotka u Gradu Zagrebu", navodi se u radu Bežovana i Pandžića.

Autori su proveli istraživanje među građanima koji su živjeli u tom javnom najmu o tome kako su zadovoljni i što im se u životu popravilo. "Pokazalo se da je to izvjesna inovacija i primjer socijalnog ulaganja, odnosno socijalna investicija koja ima prepoznatljiv povrat i učinak. Kao i da ti građani koji su dobili priliku da budu javni najmoprimci u tim javnim stanovima, u tom naselju su prednjačili kao dobri građani kojima je bilo stalo do naselja, da ono funkcionira, da je okoliš čist", ističe Bežovan.

Profesor je potvrdio da su međunarodno predstavili ovaj projekt i da je "prepoznat kao izvjesna socijalna inovacija koja se događa u tranzicijskim zemljama, kao poželjan oblik ulaganja na stambenom tržištu".

Na naše pitanje jesu li dobili konkretno priznanje ili nagradu iz Bruxellesa, Bežovan je rekao da nisu. "Ali oni su poslije bili spremni financirati projekt u Podbrežju, no trebalo je tu jamstvo Vlade za kredit koje nije dala, pa se drugi projekt nije u cijelosti realizirao", dodao je.

Pokušali smo provjeriti je li taj projekt ukinut, kako tvrdi Lovrić. Bežovan kaže da je gradska vlast preimenovala projekt s javno-najamnim stanovima u priuštivo stanovanje i napravila po tom pitanju neke promjene. "To je manje-više ostalo isto. Vlast je nešto redefinirala, odnosno promijenjeni su neki uvjeti", ističe.

Bernardić o kapacitetu Jakuševca

Davor Bernardić govorio je i o kapacitetu odlagališta Jakuševac pa naveo: "Fizički na Jakuševcu više nema mjesta, možda ima još za 600 dana".

Ovu izjavu treba uzeti pažljivo i s oprezom.

Stručnjakinja za gospodarenje otpadom prof. Aleksandra Anić Vučinić kaže da je procjena da na odlagalištu ima mjesta za odlaganje otpada još naredne dvije do tri godine, što bi odgovaralo razdoblju od 700 do oko 1000 dana.

Navela je: "Kapacitet odlagališta definiran je građevinskom dozvolom. Postoji oblik koji Jakuševac mora postići da bi se zatvorio. Razlika od onoga što je sad do izgleda koji se treba dobiti građevinskom dozvolom je slobodni kapacitet koji na Jakuševcu postoji za odlaganje otpada. Kad će se Jakuševac napuniti, ovisi o tome koliko će Zagrepčani odvajati otpada. Naime, ako se bude odvajalo 50 i više posto otpada i ako se bude dovoljno odvajao biootpad, tada će možda biti mjesta za odlaganje još naredne tri, možda tri i pol godine".

Dodano je pojasnila na primjeru plastike - kada se sakupi plastika, a u njoj bude puno drugog otpada, sve to se opet izdvaja i ponovno šalje na Jakuševec. Dakle, što je odvajanje uspješnije, to su veće šanse da se na Jakuševcu duže odlaže.

Istovremeno aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević u javnim nastupima uvjerava da se na Jakuševcu može odlagati do 2029. To je izjavio i u intervjuu objavljenom na portalu Tehnoeko kada je naveo:

"Kapacitet Jakuševca je do 2029. godine. Dakle, nije u pitanju samo naše obećanje da ga želimo zatvoriti do 2028. nego i utrka s vremenom do kada Jakuševec može trajati. "

Detaljnije ovaj intervju možete pogledati OVDJE.

Inače, prema Izvješću o komunalnom otpadu iz 2024. godine (str. 32) koje je objavilo resorno ministarstvo, u Gradu Zagrebu lani je sakupljeno 252.771,59 tona otpada.

Sadašnji direktor Čistoće Davor Vić nedavno je u radijskoj emisiji na Yammat FM-u ustvrdio da mjesta za odlaganje još ima, ali nije precizirao koliko.

Lovrić o sortirnici na Žitnjaku

Ivica Lovrić govorio je također o problemu otpada u Gradu Zagrebu te naveo:

"Tomaševića je sačekala građevinska dozvola za izgradnju sortirnica na Žitnjaku, Vlada je raspisala za europska sredstva, on se nije niti javio na natječaj."

Ova tvrdnja je točna.

Naime, Tomašević je u ožujku ove godine javno predstavio Idejni projekt Centra za gospodarenje otpadom Grada Zagreba.

Tada je rekao: "Zagreb nikada nije bio bliže izgradnji CGO-a. Imamo lokaciju, tehnologiju, a projekt je usklađen s najvišim standardima Europske unije, te smo u razgovorima s Europskom investicijskom bankom što se tiče financiranja Izgradnja CGO-a ključna je kako za zatvaranje odlagališta Jakuševec tako i za prestanak ovisnosti Grada Zagreba o privatnim poduzećima u gospodarenju otpadom”.

Treba napomenuti da se projekt planira graditi u Resniku, a detalje o projektu mogu se naći OVDJE. 

No Lovrić se osvrnuo na raniji projekt koji je pokrenula bivša gradska vlast i riječ je o sortirnici na području Žitnjaka kraj DIOKI-ja.

Zaista je točno da je već postojala građevinska dozvola za građenje zgrada postrojenja za automatsko sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada Grada Zagreba koja se može pronaći na OVOJ STRANICI.

Kako stoji na toj stranici, dozvola je ishođena još 2022. godine.

Objavljeno je: "Dana 28.06.2022. godine ishođena je Građevinska dozvola (Klasa: UP/I-361-03/22-001/49, Urbroj: 251-10-22-1/036-22-33), koja je postala pravomoćna dana 15.07.2022. godine (Klasa: UP/I-361-03/22-001/49, Urbroj: 251-10-22-1/036-22-34), za građenje zgrada postrojenja za automatsko sortiranje odvojenog prikupljenog komunalnog otpada Grada Zagreba na k.č.br.139/2,139/16 i 135/8  sve k.o Žitnjak."

Štoviše, postojala je i lokacijska dozvola za sortirnicu na Žitnjaku što se može vidjeti na OVOJ STRANICI.

Prof. Aleksandra Anić Vučinić potvrdila nam je da se na temelju tih dozvola moglo prijaviti da se sortirnica sufinancira s 50 posto, ali da to nikad nije napravljeno.

Selak Raspudić o praznim stanovima

Govoreći o problemu s rješavanjem stambenog pitanja u Zagrebu, Marija Selak Raspudić utvrdila je da u metropoli deseci tisuća stanova zjape prazno: "Procjene su da u Zagrebu imamo oko 50.000 praznih stanova".

Njezina tvrdnja je točna.

Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku i podaci o potrošnji električne energije od HEP-a u sklopu analize Lider medija 2023. godine pokazali su da oko 50.000 stambenih jedinica odnosno kućanstava u Zagrebu nema nikakvu namjenu, odnosno da se ne koriste.

HEP je do te brojke došao računajući stanove koji imaju godišnju potrošnju električne energije manju od 500 kWh, budući da se potrošnja prosječnog kućanstva kreće oko 3.500 kWh. Takvih je u metropoli u tom trenutku bilo  47.567.

O toj je temi izvještavao i RTL Direkt 2024. godine, istaknuvši da je od 372.000 stambenih jedinica u Zagrebu, njih 54.000 prazno.

Kontaktirali smo HEP kako bismo provjerili kakvo je najnovije stanje prema posljednjim podacima koje imaju, međutim nisu ih nam stigli dostaviti do zaključenja ovoga teksta.

Lovrić o broju rođene djece

Ivica Lovrić govorio je o pronatalitetnoj politici aktualne zagrebačke vlasti te iznio podatke o broju rođene djece.

"Mi smo došli do točke preko osam tisuće djece godišnje. Znate li koliko je rođeno 2023., nakon represije prema obiteljima i uvođenja pronatalitetnih mjera? Rođeno je 6995 djece", rekao je Lovrić.

Ova tvrdnja je točna.

U RTL-ovoj debati Lovrić je izrekao točan podatak koliko je rođene djece u Zagrebu prije dvije godine. Prema podacima koje nam je dostavio Državni zavod za statistiku, na području grada Zagreba u 2023. godini rođeno je 6995 djece.

Jonjić i 'tempirana bomba na Jakuševcu'

Tomislav Jonjić također je govorio o Jakuševcu.

"Postojeći Jakuševec tempirana je bomba za koju nikad ne znamo kad će eksplodirati i uništiti trećinu Zagreba", rekao je Jonjić.

Ova tvrdnja nije točna.

Stručnjakinja za gospodarenje otpadom prof. Aleksandra Anić-Vučinić rekla je da ta tvrdnja ne stoji.

Pojasnila je: "Na Jakuševcu postoje četiri elektromotora koji izvlače plin metan iz tijela odlagališta te se pomoću tog plina proizvodi struja. Plin je taj koji bi potencijalno bio opasan u odlagalištu, ali on se iz Jakuševca izvlači i tako je otklonjena opasnost od eksplozije. Ako se ona i dogodi, to bi možda bilo nešto sličnom što smo već vidjeli lani. Prije se može dogoditi da se metan zapali pa da gori, ali ne i da se dogodi razorna eksplozija koja bi uništila trećinu grada".

Dodaje da se isplinjavanje Jakuševca napravilo prije 10-ak godina u vrijeme gradonačelnika Milana Bandića. Detalje o tome kako izgledaju da plinska postrojenja i kad su ona izgrađena mogu se naći na OVOJ POVEZNICI.

Na stranicama Čistoće navodi se da plinsko postrojenje zajedno sa plinskom mrežom u tijelu odlagališta čine aktivni sustav otplinjavanja uređenog odlagališta otpada Jakuševec/Prudinec, u skladu s građevinskom dozvolom od 29. siječnja 2002. godine.

"Primarna zadaća aktivnog sustava otplinjavanja uređenog odlagališta otpada je kontinuirano-24-satno prikupljanje i termička obrada nastalog odlagališnog plina u cilju sigurnosti na odlagalištu i gradilištu za ljude i strojeve koji na njemu rade, za ljude koji žive u neposrednoj blizini, zaštita okoliša i zaštita od požara, a sekundarna zadaća je njegovo energetsko iskorištavanje za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora energije", stoji na stanicama Čistoće.

Kalinić o useljavanju migranata u gradske stanove

Pavle Kalinić govorio je o problematici gradskih stanova te spomenuo kako se oni pripremaju za useljavanje migranata.

"Ima jako velik broj građana Zagreba koji nema riješeno stambeno pitanje, na razno razne načine su izgurani iz tih stanova (gradskih stanova op.a.). Međutim, tragedije je što se ti stanovi pripremaju da se u njih usele migranti, pogotovo u Jelkovcu", rekao je Kalinić.

Ova tvrdnja nije točna.

Grad Zagreb nije stambeno zbrinuo ni jednog migranta niti obitelj migranata, potvrdili su iz gradske uprave na naš upit. Napomenuli su da ni ranijom niti važećom Odlukom o najmu stanova nije propisana ta mogućnost.

Bernardić o domovima za umirovljenike

Tijekom debate na red je došla i tema starijih stanovnika metropole pa je Davor Bernardić optužio gradsku vlast da u četiri godine nije izgradila ni jedan dom za umirovljenike: "Ništa nisu napravili za starije ljude. Nisu izgradili ni jedan dom umirovljenika".

Njegova tvrdnja je istinita.

Iako je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u rujnu 2023. godine otvorio novi Dom u Markuševcu za 92 korisnika, što su nam potvrdili iz Grada, njegova izgradnja krenula je u mandatu stare vlasti.

Naime, na društvenim mrežama Grada Zagreba i na službenoj stranici u travnju 2020. godine objavljene su fotografije bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji polaže kamen temeljac za njegovu izgradnju, čije je obilježen početak gradnje prvog gradskog doma za starije u tom dijelu grada.

Nadalje, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti Vlada je pokrenula projekt izgradnje i opremanja osam centara za starije. Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike potvrdili su nam kako se trenutačno centri za starije grade na području 18 županija, odnosno gradova i općina, među kojima nije Zagreb.

"Grad Zagreb nije podnio prijavu na predmetni poziv", dodaju iz Ministarstva.

Iz Grada su, s druge strane, na naš upit istaknuli kako "sustavno ulažu proračunska sredstva u širenje kapaciteta i podizanje kvalitete institucijske skrbi za starije sugrađane, s posebnim naglaskom na oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija".

Najavljuju i da je u planu izgradnja četiriju domova za starije, među kojima je i objekt u Dubravi, predviđenog kapaciteta 200 korisnika različitih stupnjeva skrbi uključujući i 20 u Alzheimer odjelu, za kojeg bi glavni projekt trebao biti dovršen do rujna 2025.

"Drugi planiramo u Sesvetskom Kraljevcu gdje se ispituje mogućnost kupnje zemljišta i povećanja njegova kapaciteta kroz izmjenu GUP-a. U Španskom planiramo gradnju doma za 360 korisnika i centar za podršku osobama s invaliditetom za 60 osoba dok u Prečkom objekt s 350 kreveta za korisnike trećeg stupnja, odnosno u potpunosti nefunkcionalne osobe koje ovise o pomoći druge osobe. Izrađen je procjembeni elaborat te će se kroz razmjenu nekretnina između Grada Zagreba i Republike Hrvatske oformiti veća i iskoristivija čestica.

Planiramo i dogradnju Doma Sv. Ana objektom na četiri etaže s terapijskim vrtom. Uključivat će dnevni boravak za 20, te Alzheimer odjele za 60 korisnika. Uskoro započinju i radovi cjelovite obnove nakon oštećenja potresom u tri objekta u: Martićevoj, Crnatkovoj i Drenovačkoj", dodaju iz Grada.

Grad Zagreb upravlja s 11 domova za starije osobe za 4.027 korisnika. Na području grada djeluje i 60 drugih pružatelja usluga smještaja u što se ubrajaju privatni i obiteljski domovi s još 6.775 mjesta.

Lovrić o Srebrnjaku

Ivica Lovrić u studiju je govorio o projektu Translacijske medicine u Dječjoj bolnici Srebrnjak.

"Podsjetit ću na projekt Srebrnjak. Bivša gradska uprava s Vladom osigurala je 63 milijuna eura. Započet je projekt, Tomašević ga je upropastio, zaustavio i Vlada mu je dala priliku da to fazira, prebaci u novu omotnicu 2021.-2027. i on opet nije podnio urednu dokumentaciju", rekao je Lovrić.

Njegovu izjavu treba uzeti kao djelomično točnu, odnosno s oprezom.

Naime, Lovrić je rekao da su Grad Zagreb i Vlada osigurali 63 milijuna eura za projekt Srebrnjak.

Mislio je pritom na veliki projekt izgradnje Dječjeg centra za translacijsku medicinu "Srebrnjak" za koji se dobilo 432 milijuna tadašnjih kuna, odnosno 57,3 milijuna današnjih eura ali iz europskih fondova.

Dakle, taj novac nisu osigurali niti Grad Zagreb, niti Vlada kako on to sugerira, nego su stigli iz fonda Europske unije.

Podsjetimo, svečano potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava bilo je u prostorima Vlade 12. srpnja 2019., a na potpisivanju ugovora bio je ravnatelj bolnice dr. Boro Nogalo, potom tadašnja ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te Tomislav Petric - ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.

Više o tome možete pogledajte na OVOJ POVEZNICI.

Dr. Nogalo za RTL Detektor potvrdio je da su Grad Zagreb i Vlada prije toga zaista osigurale novac za pripremanje dokumentacije na temelju koje su projekt i aplicirali za sredstva EU.

"Projekt se pripremao od 2010. do 2019. godine i za pripremu projekta Grad Zagreba i resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurali oko četiri milijuna eura", potvrdio nam je dr. Nogalo.

Ubrzo nakon što je bolnica dobila sredstva od EU, ravnatelj bolnice Nogalo naprasno je smijenjen, bilo je to praćeno i medijski kada su zaposlenici bolnice prosvjedovali i stali na njegovu stranu.

Do danas se nije vratio na čelo bolnice, a projekt je prvo stagnirao, a onda i stao upravo za vrijeme Tomislava Tomašević kako je to u debati sugerirao i Lovrić.

Dr. Nogalo potvrdio nam je da je projekt u cijelosti trebao biti gotov krajem 2023. godine.

No od bolnice nije se dogodilo ništa, na Gradskoj skupštini 15. prosinca 2024. godine na posljednjoj sjednici odlučili da će Grad vratiti do tada isplaćenih milijun eura za projekt.

Tomašević je podsjetio kako je projekt počeo otprilike dvije godine prije njegova dolaska na tu dužnost te da su uzroci neuspjeha brojne nesuglasice između prethodnog gradonačelnika Milana Bandića i bivšeg ravnatelja Srebrnjaka Bore Nogala, zbog čega se nije ništa poduzimalo.

Bilo je jasno, tvrdio je, da je projekt bilo nemoguće završiti u roku od tri godine, a po pravilima EU-a Grad bi u tom slučaju morao u ime bolnice vratiti 57 milijuna eura.

Lovrić je u studiju govorio i o faziranju, da Tomašević nije podnio urednu dokumentaciju. Naime, faziranje je model kojim se projekti iz prethodnog financijskog razdoblja EU prebacuju u novo ako se nisu uspjeli dovršiti, kao što je to bio slučaj sa Srebrnjakom.

"Budući da su izgubljene dvije ključne godine, jako je teško bilo naći opravdanje za faziranje, koje se inače odobrava za projekte koji su u puno većem stupnju realizacije, oko 60 ili 70 posto", rekao je Tomašević još prošle godine.

Lovrić je ustvrdio da se za faziranje nije podnijela uredna dokumentacija, to potvrđuje i dr. Nogalo.

"Od 40 projekata za koje se tražilo faziranje, samo Srebrnjak nije prošao. Resorno ministarstvo tražilo je za Srebrnjak nadopunu dokumentacije, nikad iz Grada nisu odgovorili", navodi dr. Nogalo.

O tome što je s projektom Srebrnjak pitali smo i Grad Zagreb.

"Projekt je započeo u srpnju 2019. godine i trebao je biti završen do ožujka 2022. godine, no nakon 23 od 32 mjeseca provedbe, tj. do lipnja 2021. godine, kada je upravljanje gradom preuzela ova gradska uprava, realizacija projekta bila je ispod 0,01% odnosno na svega 18.025,91 eura.

Dakle, izgubljene su bile dvije godine i postalo je nemoguće završiti projekt u roku. Da je nastavljena njegova provedba bez da je završen u roku, sav financijski teret od oko 60 milijuna eura koji je trebao biti povučen iz EU fondova pao bi na gradski proračun. To bi bilo financijski neodgovorno prema građanima Zagreba. Jasno je stoga da je projekt upropašten prije nego je sadašnja uprava preuzela upravljanje gradom", mišljenje je Grada.

Nastavili su: "No, da bi projektu dao šansu, još 2022. godine Grad Zagreb podržao je bolnicu Srebrnjak u zahtjevu za faziranje projekta, odnosno u zahtjevu za odgodom roka za provedbu projekta, u dopisu prema nadležnim ministarstvima i SAFU, kako bi se projekt mogao realizirati u novoj EU financijskoj perspektivi 2021-2027. godina, jer je svima bilo jasno da se zbog nečinjenja prethodne uprave taj projekt nije više mogao realizirati u prošloj financijskoj perspektivi.

U međuvremenu su Grad Zagreb i DB Srebrnjak Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih poslali revidiranu dokumentaciju. Bolnica je u kolovozu 2024. godine od SAFU zaprimila Odluku o povratu bespovratnih sredstava u iznosu od 1.1 milijun eura, bez odluke o faziranju, te je u prosincu 2024. godine vraćen iznos prema Odluci, odnosno oko 1,1 milijun eura do tada potrošenih sredstava, ali ne i svih 60 milijuna eura koliko bi se moralo vratiti da se išlo s provedbom projekta bez mogućnosti njegova dovršetka u prethodnoj EU financijskoj perspektivi, i bez odluke o nastavku njegove provedbe u novoj EU financijskoj perspektivi."

Napominjemo i da su, kad je riječ o DB Srebrnjak, trenutačno u tijeku radovi cjelovite obnove bolnice koji s opremanjem koštaju oko 20 milijuna eura primarno financiranih iz EU sredstava. To je projekt koji je pokrenula ova gradska uprava.

Vezano uz sposobnost korištenja EU fondova, naglašavamo da je ova gradska uprava samo u 2023. godini povukla oko 150 milijuna eura iz EU fondova, što je pet puta više od prethodne gradske uprave u njihovoj rekordnoj 2019. godini, kad je povučeno oko 30 milijuna eura.