
Rodile trešnje i jagode, ali berača ni za lijek: Jedna uzgajivačica doskočila problemu
Mraz, tuča pa i obilne kiše desetkovale su nasade trešanja. Berbe uroda koji je preživio surove vremenske uvjete traju, ali eto i novog problema. Nema berača ni za trešnje ni za jagode. Polja i voćnjaci su puni plodova
Berba počinje sutra, a koliko će trajati, ovisi o beračima. "Doći će dvoje iz Otočca – ako dođu. A ako ne dođu, nećemo napraviti ono što smo trebali, puno toga propadne jer se ne stigne obrati", govori nam predsjednik Udruge ZG trešnja Zlatan Kljaković Gašpić.
Da se ne pojave, ne bi bilo prvi put. Nudio je satnicu od osam eura, dogovorio sve, a berači sutradan nisu došli.
U susjednoj županiji kod Željka Ledinskog, uzgajivača voća iz okolice Bjelovara, berba traje. Berače se može nabrojati na prste jedne ruke. "Olakšavajuća okolnost je što je taj urod smanjen. Znači, mi smo na nekih 30–40 posto normalne proizvodnje", kaže Ledinski.

Među beračima i strani radnici
A to je, pak, posljedica travanjskog mraza. No prema podacima Zavoda za zapošljavanje, nedostatka radne snage – ne bi trebalo biti. U travnju ove godine bilo je oglašeno 277 slobodnih radnih mjesta u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Konkretno, za zanimanje berač poljoprivrednih proizvoda oglašena su dva slobodna radna mjesta, za ratarskog radnika devet, a za poljoprivrednog radnika 12.
Istodobno, u evidenciji nezaposlenih bilo je 167 osoba s kvalifikacijom berača, 66 ratarskih radnika i 787 poljoprivrednih radnika.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u istom mjesecu u sektoru je bilo zaposleno 3796 stranih državljana. Dvojac iz Indije već nekoliko godina radi i kod Željka, a planiraju i ostati. "Ma, nije teško", objašnjava nam radnik iz Indije.
No, privući ih na sezonski rad, nemoguća je misija. "Nažalost, za samu dozvolu vam treba između pet i šest mjeseci da biste doveli radnika iz Indije. A i da budem iskren, treba proći pet tisuća kilometara da bi došao raditi na tri mjeseca. Jednostavno, moramo se prilagoditi tržištima rada kakva jesu", zaključuje Ledinski.
Samobranje kao rješenje
A s tim se slažu i u Ministarstvu poljoprivrede. "Predlaže se mogućnost zapošljavanja sezonskih radnika – državljana trećih zemalja na razdoblje do 90 dana godišnje, bez obveze provođenja testa tržišta rada i pribavljanja mišljenja HZZ-a, sukladno Zakonu o strancima", stoji u odgovoru iz Ministarstva.
No, dok se jedni bore s birokracijom i dozvolama za radnike – drugi su pronašli rješenje.
"Mi smo počeli raditi samobranje jagoda prije 15 godina. Nema radne snage. Ljudi vole doći sami u prirodu, ubrati sebi jagode. Tako da je ljepše ovako da sami sebi uberu", pojašnjava Zora Kovačević, uzgajivačica jagoda iz Soblinca.
Prednost im je ipak blizina Zagreba, odakle većina dolazi, pa samoberba ipak nije rješenje za sve uzgajivače. Ostali se nadaju da će se pronaći neko rješenje i za njih jer u zemlji koja u proizvodnji hrane nije samodostatna – propadanje uroda nije prihvatljivo.




![[KVIZ] Koliko znaš o seriji "Naši i vaši"?](http://cdn2.net.hr/media/2025/06/05/1297598/H-1a3505de-f244-4b75-8292-9b23d0a08e05-550.webp?1749124766)











