
Josip šokiran cijenom popularnog voća: 'Košta kao kila svinjskog buta, gdje je tu matematika?!'
Jagoda ima, ali ne kao prošle godine. "Nešto se vjerojatno dogodilo s jagodom tijekom godine u tim različitim fazama, morat ćemo sjesti s agronomima unutar udruge i vidjeti što se dogodilo da je tih 10-15 % manji prinos u odnosu na prošlu godinu, na nekim sortama čak i više.“
Govori nam Ivica Bulf, uzgajivač jagoda iz okolice Ivanić-Grada. Dodaje kako gubitci u plastenicima nisu jedini problem.
"To je jako veliki udarac na nas proizvođače i to nam ne odgovara jer su cijene pojedinih prodajnih lokacija otišle u nebo. Naši proizvođači koji imaju manje nasada propadaju. Unazad dvije godine bilježimo 50 % manje članova i 50 % manju proizvodnju.“ Zaključuje Bulf.
Hit-jagoda koja ne raste u zemlji
S manjim se prinosima suočavaju i uzgajivači u vrgoračkom kraju. Smanjenje broja uzgajivača i vremenski uvjeti glavni su krivac, stručnjaci nude alternativne metode uzgoja. "Mi to zovemo hidropon, koji su u zaštićenim prostorima gdje možemo kontrolirati vremenske uvjete, okolinske uvjete, i postizati optimalne uvjete i dobiti kvalitetu koja može zadovoljiti potrošača,“ zaključuje profesor voćarstva s Agronomskog fakulteta Boris Duralija.
Dokaz je jagoda koja je pobijedila na tradicionalnom ocjenjivanju koje organizira Zagrebačka Županija. Mana ovakvih sustava je razvoj bolesti, ali i cijena održavanja – koja znatno povisuje cijenu jagoda u konačnici. Građani na tržnicama ni s postojećim cijenama – nisu zadovoljni.
"Jagoda nisko raste – a cijena je visoka,“ Smatra Pavel iz Zagreba. "Kila svinjskog buta vam je 6 eura, a jagode su isto po 6, di je tu matematika?! Jagoda raste po polju, a jednu svinju morate godinu dana hraniti da bi imali mesa“, objašnjava Josip iz Zagreba.
Milijun eura potpore
3-4 eura za mjericu zagrebačkih, a vrgoračke su ipak još i nešto skuplje. Koliko god stajale - ni jednih ni drugih na hrvatskom tržištu nema dovoljno. Govori nam Gordana Županac VD pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.
„Ima mjesta za širenje proizvodnje, u cijeloj Hrvatskoj mi imamo mjesta i prostora za širenje proizvodnje. Nemamo dovoljno, nemamo ni u jednoj kategoriji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda da imamo da nam je viška.“
Zagrebačka županija svojim proizvođačima na raspolaganje za ovu godinu stavlja milijun i 100 tisuća eura potpora, ne bi li ih se potaknulo da ostanu u proizvodnji.
Jeftina uvozna roba velika je konkurencija – no protiv nje bore se svježinom svojih proizvoda.
„Danas ju poberemo, danas ju kupac kupi, navečer ju pojede i sutra dolazi po nove.“ Uz smijeh će Bulf.
A tko ih ne planira jesti – njima si može i na druge načine uljepšati dan.










