Nedostaje 100.000 zidara, tesara i armirača: Razgovarali smo s Ukrajincima i Albancima koji će obnavljati Zagreb i Baniju

Hrvatska je konačno postala obećana zemlja, bogati zapad kojem smo oduvijek težili. Ok, nije takva nama Hrvatima, ali jest  Ukrajincima, Kosovarima, Bangladešanima, Nepalcima i i svima od barem 23 tisuće stranih građevinskih radnika koji su prošle godine došli na hrvatsku bauštelu. 

Ovdje imaju besplatni smještaj, gablec i plaćicu koja nije velika, ali za standard u njihovim zemljama je golema, kao nama recimo neka njemačka plaća. A kako ovdje žive skromno ostane novaca i za ušteđevinu koju šalju doma svojim obiteljima a nakon nekog vremena se vraćaju kući a na bauštelu onda dolazi netko drugi iz njihove obitelji. 

I dolazit će ih sve više jer u Hrvatskoj i inače nedostaje građevinskih radnika, a obnova Zagreba i Banije tek počinje. Prema procjeni HGK za obnovu je potrebno najmanje još 100.000 radnika. 

Skela i tunela za šutu ima već sada, ali jednom kad krene obnova bit će na svakom koraku. A evo i tko će obnavljati Zagreb i Baniju. Ukrajinci Yuri i Ivan, i Albanci Sergio i Albert. 

"Zadovoljan jesam. Dobro to sad morate reći dok je šef tu? Hehe, ma ne i da nije šef tu pričam to što imam u srcu", kaže građevinski radnik iz Ukrajine, Ivan Hrytsiuk.

"Ljudi u Hrvatskoj su dobri i gostoprimni. Nema puno plaće za moju profesiju u Ukrajini, a u Hrvatskoj je lijepo. Bolje su plaće?Da, jesu", jasno će njegov sunarodnjak Yurii Kikalo.

Firma im plaća smještaj i obrok, prosječno mjesečno zarađuju između 5000 i 7000 kuna ovisno o poziciji na gradilištu. Na poslovnoj zgradi u Zagrebu već 7 mjeseci radi 40 Ukrajinaca, hrvatska građevinska tvrtka ih zapošljava, ukrajinska agencija pronalazi.

"Tražio sam građevinski posao preko interneta, sad se sve može preko interneta. I onda je agencija našla posao u Hrvatskoj? Da, agencija je našla u Hrvatskoj", kaže Yurii.

"Ima mnogo posla. Mislite da će doć mnogo Ukrajinaca ovako? Da", dodaje Ivan.

"Primorani smo uvoziti radnike iz drugih zemalja"

Dolaze i njihovi sunarodnjaci tesari, armirači, betonirci, fasaderi, kranisti. I svi su dobri radnici. 

"Pokazuju da imaju znanje, da su radišni i ispunjavaju sve svoje obveze koje im zadamo tokom dana", kaže inženjer gradilišta Vladimir Prenčević.

Otkad je Hrvatska oslobodila kvote, odnosno dopustila građevincima da slobodno uzimaju radnike iz cijelog svijeta, svaki dan sve je više onih koji stižu trbuhom za kruhom.

2018. odobreno je 10 tisuća dozvola za strane građevinske radnike, 2019. 21 tisuću, prošle godine opet rast, usprkos korona krizi, 23 tisuće stranih građevinaca. Stižu i iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Indije, ipak najviše je iz onih bližih zemalja.

"U zadnje vrijeme u nedostatku radne snage primorani smo uvoziti radnike iz drugih zemalja, konkretno Albanija je trenutno trend", tvrdi poslovođa na gradilištu Pejo Đeno.

U tom trendu stigli su i Albert i Sergio.

"Školu nisam završio jer nisam imao financijske mogućnosti, ali radio sam već u zidarstvu u Albaniji", kaže građevinski radnik iz Albanije Sergio Skenderi.

"Počnemo radit u 7 sati, imamo gablec i prijevoz, sve imamo. Znači u Albaniji se priča idem na bauštelu u Hrvatsku? Da", tvrdi građevinski radnik s Kosova Albert Rassi.

Dio građevinara procjenjuje da će Hrvatskoj narednih godina nedostajati najmanje 100.000 bauštelaca, drugi kažu da je teško procijeniti kada i koliko će biti stvarna potreba jer sve ovisi o masovnoj obnovi koja nikako da počne.

"Kad onda u Zagrebu kreće prva obnova, baš vidljiva, po vama? Pa ja mislim da je ono što je najbrže vidljivo, bit će uklanjanje zgrada. Dakle, kako dolaze odluke o uklanjaju u roku nekih 15-20 dana, vidjet ćete prve zgrade koje se uklanjaju". kazao je 15. ožujka ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba Damir Vanđelić.

Inače, za obnovu Zagreba Hrvatskoj je odobrena isplata 5 milijarde kuna iz EU Fonda za oporavak od potresa, kvaka je u tome da taj novac mora povući i potrošiti do lipnja 2022. Pa bi se za godinu dana mogao dogoditi taj najveći građevinski bum kada će biti potrebno uvesti najviše strane radne snage.