Fiš od tri ribe, orada u vinu i babuška iz rijeke na tanjuru: Laki i brzi obroci

Volimo mi recepte naših susjeda, tko može odoljeti pravom bosanskom loncu ili slovenskoj desertnoj bombi s borovnicama i šlagom? I dobro je što Ivo Grgić ima veze i preko "grane" pa s lakoćom skupi i takve recepte koji će mnoge transportirati u djetinjstvo. Žlica je na našim prostorima pojam zajedništva, obitelji, druženja, blagostanja i bogatstvo naroda se ogleda i u bogatoj kuhinji.

Kamo sreće da Hrvatska ima i svoju morsku stranu i kontinentalnu koja jednako voli ribu - bilo iz slane ili slatke vode. Idemo prema ljetu pa je nekako i prirodno da riba bude sve češće na tanjuru.

Dobar povod da prof. Ivu Grgića ovog puta zamolilo za riblje recepte - s radošću je prihvatio izazov te ponudio i one za riječnu i one za morsku ribu:

Uslast s prof. Ivom Grgićem!:

Riba, tako korisna, a tako nedostižna

"Na spomen ribe svatko ima svoje asocijacije. Netko pomisli na more, netko na rijeku Savu, netko na vrhunske kulinarske specijalitete i zdravstvenu korisnost, a netko na ono što je kroz povijest znak ribe predstavljao.

I svi su u pravu, kao i oni koji spominju cijenu bilo koje ribe, koja ih sprečava da dođu barem na razinu prosjeka hrvatske potrošnje, koja je oko 20 kilograma po glavi stanovnika.

Da pišem o ribama, potaknula su me i ovodanašnja događanja – smrt pape Franje i izbor novog poglavara Katoličke crkve.

IZ GRGIĆ KUHINJE /

Gulaš i desertna bomba na slovenski način: Prof. Grgić donosi recept iz Štajerske!

Ihtis (grč. ἰχθύς: ikhthys – riba) je kršćanski simbol koji se u vrijeme progona kršćana u Rimskom Carstvu koristio kao znak raspoznavanja, jer grčka riječ ἰχθύς u sebi krije početna slova izraza Ιησούς Χριστός Θεού υιός σωτήρ.

Tu je i pripovijest kada Isus čudesno hrani 5000 ljudi kruhom i ribama, ali i poziva Petru i njegovom bratu Andriji kada im je rekao da će ih učiniti "ribarima ljudi". Na to nas podsjeća i papinski prsten (ribarev prsten) (lat. anulus piscatoris) – zlatni prsten sa slikom Svetog Petra u čamcu koji baca mrežu, s imenom pape koji ga nosi, a kojim su pape običavali ovjeravati javne dokumente.

Više o ribi kao zdravoj namirnici naći ćete nakon recepata – strah me da ne izgubite strpljenje i odete čitati konkurentske stranice.

IZ GRGIĆ KUHINJE /

Ovo je recept za PRAVI bosanski lonac! 'Bez ovog nema tog okusa...'

Nastavak – Mato, riba i život uz Savu:

Istini za volju, više od svega na ribu me podsjetio Mato Pauković iz Prerovca, malog naselja uz rijeku Savu. Česte popodnevne susrete u nadaleko poznatoj krčmi "Bregi" iskoristili bismo za prisjećanje "kako je nekada bilo". Ponekad bi uskočio i svemajstor Sliško, ali bi brzo otišao jer naše pripovijedanje smatra gubljenjem vremena, a ponekad bi ga privukao "glas" kockarskog aparata "koji uvijek dobiva".

Mato je krenuo iz Alibegovaca kod Usore – prvo je išao u srednju vojnu školu, gdje se, osim o vojnim, učilo i o drugim vještinama - poput plesa i slikarstva, ali se i razvijala ljubav prema kazalištu, ozbiljnoj glazbi. Nakon "pripravničkog" prašinarenja, Mato se s 24 godine priključio Hrvatskoj vojsci te je, s puškom u ruci i glavom u torbi, prošao mnogo toga, ali je ostao čitav – čak i u glavi. Ipak, jednu bitku izgubio je – veli on - s bivšom nije išlo, pa je odlučio ostatak života provesti uz Savu.

U međuvremenu je pronašao srodnu dušu, naravno u Bosni, te sada proživljava novu mladost. Ponosan je i na svoju kćir koja je krenula njegovim, vojnim putem i trenutno nosi časni čin pozornice.

OBROK KOJI LIJEČI /

Ivo Grgić i recepti za savršene juhe od rajčice, buče, ribe, graška i mente, govedine...

Mato pripada onim umirovljenicima koji nikada ne miruju – uvijek nešto radi, a veselje su mu utrke maratona i ribolov. Često sam sumnjao u njegove objave na društvenim mrežama; šalio sam se da ima plastičnog šarana, soma, štuku i da se naslikava s lažnim ulovom.

Sumnjao sam i da je najteži som imao 9 kg, šaran 4 kg, a štuka dvije. Ulov je možda i sreća, ali kada sam ga zamolio da mi ispripovijeda o pripremi jela od riječnih riba, shvatio sam da je u vrijeme samoživota naučio i kuhati, iako nema diplomu ugostitelja iz BiH, kao Josip zvani Zec.

U Grgić hiži nevoljko se priprema riječna riba – nju ne voli moja supruga – pa jednom tjedno pripremamo morsku ribu.

Recept za fiš paprikaš

I tako moj Mato – nisam siguran ima li dozvolu za ribolov – otkriva tajnu svojih ribljih specijaliteta.

A ribe su: šaran, som, štuka i male babuške.

Mato obožava pripremati fiš-paprikaš, nekako na svoj način – malo Bosne, malo Slavonije, s dodatkom hrvatske Posavine. Za ribu posegne u zamrzivač, a vi možete do bolje opskrbljene ribarnice.

IZ GRGIĆ KUHINJE /

Janjetina na tri načina: Kako pripremiti savršeno mekano meso koje mogu jesti i bebe

Za dobar fiš treba mu šaran, som i nekoliko komadića štuke, koja daje intenzivniji miris.

Prvo luk usitni u blenderu, ubaci u kotlić, doda vode i polako dinsta.

Vidite da nema ulja – veli Mato da ne treba. Nakon nekoliko minuta doda još malo vode, zatim mljevenu slatku baranjsku papriku, rajčicu iz tube, sol, papar i pusti da se krčka još oko pola sata.

Za to vrijeme ribu izreže na komade, ubaci u kotlić i doda vode. Sve radi od oka – ako ima 2 kg ribe, po njemu treba oko 2,5 litre vode. Kada je dodao i ribu i dovoljno vode, pojača vatru na jako i kuha još oko 20 minuta.

Između dva gutljaja vina, gemišta, piva ili – rjeđe – vode, provjeri okus pazeći na jezik, te doda ono što osjeti da nedostaje. Najčešće – ljutinu. I prije nego što je fiš gotov, Mato skuha tijesto, i to obvezno makarone. Veli da ga to podsjeća na rodni kraj, ali i na bivšu, koja ih je voljela.

Perkelt od soma

Hvali se Mato i perkeltom od soma. Priprema se lako i brzo. Na ulju dinsta sitno narezani luk, ubaci sitno narezanu slaninu, a kada je skoro gotovo, doda mljevenu ljutu i slatku papriku, sol, papar i vodu, a zatim i na trakice izrezanog soma. Sve se kuha lagano, provjerava se ljutina i slanost, a bitno je da perkelt bude gušći od fiš-paprikaša. I perkelt ide s makaronima – barem kod Mate.

Babuška iz Kine pa na tanjur

A ujutro, kada bi mu slučajno navratio Sliško, Mato bi se sjetio ulovljenih babuški. To je riječna riba kod nas novijeg datuma, a kao mnogo toga, prispjela je iz Kine. Najbolje su male babuške – očiste se, sa strane zarežu do kosti, uvaljaju u mješavinu brašna i slatke paprike i obvezno peku na svinjskoj masti. Za to može poslužiti tava, ali bolja je talandara – tanjur koji podsjeća na tanjuraču. A uz babušku dobro ide sve – čak i bosanska šljivovica, tvrdi Sliško.

Riba u Grgić hiži

Kao što sam rekao, u Grgić hiži najčešće se pripremaju srdele, orada i rjeđe brancin.

Srdele su cjenovno prihvatljive, a zdravstveno izvrsne ribe. Primjetno je da se s vremenom veličina srdela smanjuje, ali cijene polako rastu. Srdele najčešće pripremamo u tavi, i to je jedna od mojih zadaća.

Iako sam naučio na cijelu srdelu – jer je šteta bacati glavu – zbog čišćenja i mira u kući, očistimo ih i glavu odstranimo. Takve srdele uvaljamo u kukuruzno brašno – naravno, bosanskoposavski bjelić – dobro zagrijemo ulje, pažljivo ih stavljamo u tavu i pečemo s obje strane.

Budite pažljivi zbog ulja, a u zdjelu gdje ih stavljamo obvezno stavimo papir kako bi upio višak ulja. Uz srdelu odlično ide blitva, kopriva ili samo kuhani krumpir s dodatkom sitno sjeckanog lista peršina i maslinova ulja. U kuhanu blitvu ili koprivu dodajte sitno narezan češnjak. A ako ste u prilici, dobro se sljubljuje i rikola – posebno ako je iz vlastite proizvodnje, kao što je ima Grgić hiža.

Orada u vinu

Oradu pripremamo na dva načina – na žaru (roštilju) i pečenu u pećnici, poznato kao orada u vinu. Roštilj svi znaju raditi, no nije zgodno paliti vatru u stanu ili na balkonu. Zato pripremite oradu u vinu.

Nas je u kući troje te kupimo svakome po jednu oradu od 300 do 400 g.

Oradu očistite, osušite upijajućim papirom, uzdužno je zarežite, u nju stavite malu grančicu ružmarina i posolite.

Bijeli krumpir očistite, narežite na ploške, posolite, pouljite i izmiješajte. Pažljivo ga složite u tepsiju, na njega stavite orade, prekrijte aluminijskom folijom i stavite u pećnicu zagrijanu na 200 °C. Pecite oko 30 minuta, maknite foliju, ribu premažite uljem, ponovo pokrijte i pecite još oko 20 minuta.

Dok se orada peče, pripremite mješavinu od vina, malo vode, maslinova ulja, nasjeckanog lista peršina, češnjaka, limunova soka i malo soli. Otkrijte tepsiju, zalijte mješavinom i pecite još nekoliko minuta. Orada je spremna za stol.

Za kraj – zašto jesti ribu?

Kao što sam obećao, evo nekoliko crtica o tome zašto je dobro jesti ribu – riječnu ili morsku, iz ulova ili uzgoja.

Riblje meso je namirnica iznimno bogata proteinima – ima ih više nego crveno meso, mlijeko ili jaja – a sadrži i ugljikohidrate.

Riblje ulje je najbogatiji izvor omega-3 nezasićenih masnih kiselina koje štite od srčanih i arterijskih oboljenja, dijabetesa, depresije, migrena, reumatskih bolesti, pa čak i karcinoma.

Riblje meso je bogato vitaminima A, D i E, koji su topljivi u mastima, kao i vitaminima B kompleksa, topljivima u vodi – kao što su (B1) tiamin, (B2) riboflavin, (B6) piridoksin, (B3) niacin i (B12) kobalamin.

Riba je bogat izvor minerala poput joda, selena, cinka, kao i fosfora i magnezija.

Spomenimo da se minerali jod i selen u drugim namirnicama nalaze u vrlo malim količinama. Znači – ako vodite brigu o zdravlju, tu je riba.

A uz riblje jelo, za one koji žele – dobro ide vino. U našoj hiži dobrim se pokazala graševina iz Grgić podruma. A ja ću neki prirodni sok – možda iz PZ Dobra zemlja.

POGLEDAJTE VIDEO Recept za pileću picatu i tagliatele mediteran