Poznati ekonomist objašnjava mjere za spas gospodarstva: 'Bilo bi teže sve graditi iznova'

Ključno je sačuvati vezu između zaposlenih i poduzeća u kojima rade, smatra Vladimir Gligorov, dugogodišnji znanstveni istraživač u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.

VEZANE VIJESTI

Kada je riječ o paketu kriznih mjera koje je donijela hrvatska Vlada, Gligorov kaže da se uglavnom radi o mjerama kakve donose i vlade drugih država, no: ''Postoje neke razlike s obzirom na zahvaćenost neke države pandemijom korone, a dosta ovisi i o monetarnim sustavima, odnosno radi li se o državama u kojima je valuta euro ili ne. Države koje imaju svoju valutu u nešto su lakšoj poziciji, ali, generalno, i u Hrvatskoj i drugdje država je odlučila na sebe preuzeti značajan dio obaveza privatnog sektora'' Razumljivim smatra da su privatnici pozdravili Vladine odluke, ali i upozorava da će se poslije otvoriti problem, kako će se nakon svega država namiriti. To, dodaje, možda izgleda jednostavno na prvi pogled, ali u praksi može biti komplicirano.

''Ključno je sačuvati vezu između zaposlenih i poduzeća u kojima rade. Pojednostavljeno govoreći, glavni je cilj sačuvati poduzeća, banke, znači pokušavate spasiti gospodarstvo od propasti, a ne da sve morate stvarati iznova nakon što prođe pandemija. Važno je zaposlene zadržati na platnim popisima kompanija, bez obzira na to što ih sada plaća država. Također je bitno da ljudi primaju koliko-toliko normalne plaće, čak i u situacijama kada je potrošnja manja jer kupujemo uglavnom namirnice koje su nužne za život i gotovo ništa više. Međutim, višak koji sada uštedite, pokazat će se korisnim poslije kada budemo morali vraćati dugove. Zato je važno sačuvati gospodarstvo, a ne prepustiti ga događajima koje uvjetuje koronavirus'', istaknuo je u razgovoru za Jutarnji list Gligorov. To je, napominje, posebno važno za manja i srednja poduzeća, koja ne raspolažu većim rezervama i mnoga bez državne pomoći ne bi izdržala dulje od mjesec dana, a takve tvrtke čine 90 posto gospodarstva: ''Ako restoran ne radi mjesec dana, zaposlene ne šaljite na burzu, nego im dajte plaću. Ili u prometu, možda danas avioni ne lete, a vlakovi stoje, ali cilj mora biti očuvanje zrakoplovnih kompanija i željeznica. U suprotnom, doći će do masovnih bankrota, a to će zakomplicirati situaciju''.

Što se tiče prijedloga da se u ovoj situaciji smanje mirovine i plaće u državnom i javnom sektoru, Gligorov je rezolutan: ''To ne treba raditi. Ponavljam kako u sadašnjoj situaciji raste štednja jer ljudi manje troše. To što trenutačno gotovo nitko ne kupuje hladnjake ili automobile, niti uplaćuje obiteljsko ljetovanje, ne znači da svoj novac neće potrošiti jednom kada prođe kriza. Jednostavno, treba se ponašati kao da je situacija normalna, a ne kao da morate činiti bilo što da se spasite''.

''Zadržavajući postojeće plaće i mirovine čuvate sigurnost velikog broja građana. Osim toga, u ovim okolnostima dio ljudi više ne može računati na pomoć drugih članova obitelji pa ako im smanjite mirovinu, oni će se naći u jako teškoj situaciji. Prije bi trebalo povećati najniže plaće i mirovine'', napominje Gligorov.

Kada je, pak, riječ o turizmu, smatra da je ovogodišnja sezona propala i da je na Vladi odluka hoće li spašavati ovaj sektor ili ga prepustiti sudbini: ''No, u tom slučaju iduće godine imat ćete niz hotela u stečajnom postupku. Ovaj udar zahtijeva izvanredne fiskalne troškove i pitanje je kako ćete ih raspodijeliti. Moja je pretpostavka da želite spasiti turizam jer ako je propala ova godina, iduća neće''.