Na pomolu neviđena promjena: 'Vlada klima straha, mnogi su sada zaglavljeni'

Na pomolu je neviđena promjena. Broj ilegalnih prelazaka granice između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država opao je za 92 posto u lipnju u usporedbi s prethodnom godinom. Prema američkim podacima, na jugozapadnoj granici uhićeno je samo 6.070 osoba – najmanji broj u posljednjih 25 godina, piše Deutsche Welle. 

U Dariénskom rascjepu, pojasu širokom otprilike 100 kilometara, uglavnom prekrivenom prašumom u pograničnom području između Paname i Kolumbije, u travnju je zabilježeno 99,7 posto manje prelazaka granice u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, objavio je panamski predsjednik José Raúl Mul. Dariénski rascjep zapravo je ključna – i izuzetno opasna – ruta za migrante koji se kreću prema sjeveru. Sada su panamske vlasti čak zatvorile i najveći tamošnji centar za prihvat migranata.

Honduras također bilježi drastičan pad migracija prema sjeveru. Prema izvješću Međunarodne organizacije za migracije (IOM), samo 14.270 ljudi krenulo je prema sjeveru između siječnja i ožujka 2025., u usporedbi s njih 133.518 u istom razdoblju prošle godine.

Američka politika izolacije 'preokreće' migracijske tokove

Ovaj pad označava novo poglavlje u povijesti migracija u ovoj regiji. To je direktna posljedica restriktivne i kontroverzne američke migracijske politike pod predsjednikom Donaldom Trumpom. On je usredotočen na proširenje graničnog zida na južnoj granici s Meksikom, proglasio je nacionalno izvanredno stanje i rasporedio trupe kako bi osigurao granicu. Također je pooštrio pravila o azilu i pokrenuo masovne deportacije, od kojih neke mogu utjecati čak i na status osoba sa stalnim boravištem ili čak američkim državljanstvom.

One koji već žive u SAD-u i nemaju legalni boravak, američke vlasti potiču da se dobrovoljno vrate u svoje matične zemlje putem takozvanih "programa samo-deportacije". Ako se migranti dobrovoljno prijave, SAD im u tom slučaju isplaćuje 1.000 dolara i pokriva njihove putne troškove.

'Mnogi su zaglavljeni'

Maureen Meyer, direktorica programa za latinoamerička pitanja u organizaciji za ljudska prava WOLA u Washingtonu, u intervjuu za DW ovako opisuje raspoloženje među migrantima: „Vlada klima straha.“ Mnogi su sada zaglavljeni u Meksiku, bez ikakvih izgleda za nastavak putovanja ili povratak, kaže nam.

Oni koji su pobjegli od državne represije, siromaštva i nasilja u svojim matičnim zemljama često iza sebe imaju iscrpljujuće i po život opasno putovanje koje ne žele nastaviti – a njihovi financijski resursi su iscrpljeni. Dakle, dok neki migranti u Meksiku čekaju na to kako će se stvari dalje razvijati, drugi se vraćaju unatoč svim nedaćama.

Amy Pope, direktorica IOM-a, u intervjuu za DW upozorava na društvene i ekonomske posljedice „američke ofenzive protiv iregularnih migracija" u Latinskoj Americi.

POVEĆALA SE BROJKA /

Trump zvao vojsku zbog ilegalnih migranata, spremno je 1.700 ljudi: Pentagon objavio detalje

Izloženi trgovini ljudima i seksualnom nasilju

U Kolumbiji je, na primjer, već primjetan rast obrnute migracije sa sjevera na jug. Prema službenim podacima, od početka godine vratilo se otprilike 9.000 migranata.

Ali doći do tamo nije baš lako. Kao i na putu prema sjeveru, Dariénski rascjep predstavlja tešku prepreku i na povratku na jug. Alternativa - nastavak putovanja brodom preko Kariba - također je rizična, a i prilično skupa. Nakon što su ostali bez novčanih sredstava, deseci migranata čekaju u Miramaru, malom selu na panamskoj karipskoj obali, kako bi prešli u Kolumbiju. Većina njih su Venezuelanci.

Prema navodima panamskih vlasti, više od 12.700 migranata – 94 posto njih Venezuelanci – putuje sa sjevera na jug od studenog 2024. U Panami neki migranti, poput Jesúsa Alfreda Aristiguete, 32-godišnjeg Venezuelanca, svjedoče o otmicama u Meksiku i ucjenama na povratku. Žale se da više nema pomoći od strane venezuelskih vlasti, koja im je ranije, kako kaže, olakšavala prolaz na sjever.

Povratnici su tijekom povratka izloženi trgovini ljudima i seksualnom nasilju – možda čak i više nego prije, s obzirom na reduciranu nazočnost službenih organa, zatvaranje prihvatnih centara itd. Čak i ako se uspiju vratiti, daljnji problemi ih čekaju u njihovim matičnim zemljama.

Povratnicima potrebna pomoć za novi početak

Kolumbija, Panama, Honduras, Venezuela i Dominikanska Republika nalaze se u epicentru ove krize. Meyer upozorava: "Nijedna zemlja u regiji nije spremna za toliko povratnika." Nedostatak resursa, nasilje u regijama podrijetla i nedostatak ili neadekvatni programi reintegracije otežavaju situaciju, tvrdi Meyer.

Međutim neke vlade, poput venezuelske, ponovno su aktivirale programe povratka. Između siječnja i svibnja nacionalni program "Velika misija povratka u domovinu" olakšao je povratak više od 5.600 Venezuelanaca deportiranih iz Sjedinjenih Država. Pruža im se medicinska skrb na licu mjesta i podržava povratnike u reintegraciji na tržište rada.

Međutim, Meyer je općenito zabrinuta da će u Latinskoj Americi "s povećanim brojem povratnika rasti i napetosti, a nasilje nad ranjivim skupinama stanovništva eskalirati".

Posljedice i za SAD

Američko gospodarstvo također se suočava s dilemom zbog politike izolacije: u važnim sektorima poput poljoprivrede i građevinarstva postoji manjak radnika, često te poslove obavljaju migranti bez legalnog statusa. Čak i oni koji su još uvijek u SAD-u ponekad izbjegavaju svoja radna mjesta iz straha od deportacije.

Ravnatelj IOM-a Pope žali se da "ne postoje odgovarajući legalni putevi za regularne migracije". "Migracije nikada ne prestaju. Ljudi će se uvijek seliti." Ostaje pitanje koliko će daleko Trumpova administracija ići sa svojom drastičnom antiimigracijskom politikom - politikom koja ima posljedice za cijeli jedan kontinent.

POGLEDAJTE VIDEO: Trump želi tražitelje azila poslati na ove otoke usred Tihog oceana: Mooolim?!: