
Sada su zgroženi plakatima, a sjećate li se ovog? Da, u izbornoj noći u stožeru DP-a hranu posluživali stranci
Više od 50 tisuća Filipinaca i Indijaca živi u Hrvatskoj i sada se jedan trgovački lanac dosjetio marketinškog trika pa na njihovim jezicima reklamira soja sos i rižine rezance. Ali to strašno smeta Domovinskom pokretu koji kaže da je to nepoštena trgovačka praksa
Nova prijetnja u Zagrebu - plakat - trgovačkog cnetra. Prijetnja je tolika da neki smatraju potrebnim prijaviti je Državnom inspektoratu.
"Domovinski pokret je jučer podnio prijavu Inspektoratu i Vijeću za hrvatski jezik zbog plakata na hindskom jeziku, koji su toliko veliki da su dominantni u odnosu na hrvatski jezik. Radi se u biti o tome da je taj hrvatski jezik neprepoznatljiv", rekao je na posebno sazvanoj press konferenciji saborski zastupnik DP-a Ivica Kukavica.
Plakat smo pokazali ekipi indijskih dostavljača. Nisu ga prije vidjeli, i oduševili su se.
'Dobro je da nam pokazujete dobrodošlicu'
"Moglo bi se reći da se osjećamo prijateljski. Dobro je da nam pokazujete takvu dobrodošlicu. Htio bih vam zahvaliti. Kada smo došli, vidjeli smo dosta rasizma ovdje, ali sada je daleko od toga. Jako sam sretan. Ovo je definitivno korak u dobrom smjeru. Jako to cijelim, hvala vam puno", rekao nam je Dani Taper, Indijac u Zagrebu.
Filipinac Don Solomon nam je odmah i preveo tekst. "Cijena je jeftina. Osjećam se dobro zbog toga, jer se sad događa da ćemo možda lakše naći proizvode s Filipina", kaže Don.
Marketinški motivi
Da, iza indijskih slova na plakatu su proizvodi azijske kuhinje - noodli, rižini rezanci, začini, kokosovo mlijeko. I upravo su to očito bili marketinški motivi, jer su se iz kompanije oglasili kratkim priopćenjem u kojem kažu da se plakati koji se spominju odnose na proširenje asortimana azijskim proizvodima.
Ali ne, DP upozorava da plakat krši Zakon o hrvatskom jeziku. Unatoč tome što uz strani jezik postoji i prijevod, DP kaže - želimo da hrvatski dominira.
"Mi ne želimo da se Zagreb pretvori u jednu od onih europskih metropola gdje postoji i neki kvartovi gdje uopće nema domicilnog jezika", kaže Kukavica.
'Moraš izmisliti temu za postojanje'
"U sezoni kiselih krastavaca moraš izmisliti temu za postojanje, rejting pada i jedino što možeš je na ovako banalne načine ući u medijski i javni prostor i tako dizati tenzije oko stvari oko kojih nema potrebe dizati tenzije", komentira komunikacijski stručnjak Maro Alavanja.
S druge strane, Indijac u Hrvatskoj na svom je Instagramu objasnio da su nam jezici zapravo slični i pokazao primjere brat, majka, sestra. Isto potvrđuju i lingvisti - sve je to indoeuropska porodica jezika.
Slični jezici
"Ne morate biti lingvist da biste vidjeli sličnosti. Brojevi od jedan do deset - ek je jedan, ali dva je do, tri je teen, četiri je chaar, pet je paanch. Vidite da su slični", kaže Ranko Matasović s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Iz iste porodice jezika je i nepalski.
I njihovih radnici se, kao i Indijci i Filipinci, broje u desecima tisuća. I oni bi htjeli svoj jezik na plakatu.
"Mi bismo željeli da se i nepalski jezik također pojavi, zbog promocije Nepala. Naravno da smo i dalje volji učiti hrvatski, moramo ga naučiti ako smo ovdje kako bismo radili", kaže Nepalac u Zagrebu Mohes Razvonsi, koji već zna reći - hvala, vidimo se i doviđenja.
A hrvatski jezik ionako ne ugrožavaju azijski jezici.
"Već toliko toga je u hrvatskom javnom prostoru na engleskom, a ima ljudi koji ne znaju engleski, da to što je nešto na hindskom ili na tagalogu nikog ne bi trebao posebno uzbuđivati. A sa stranim radnicima će trebati raditi, i država se mora pobrinuti da oni nauče hrvatski da bi mogli normalno komunicirati s našim ljudima", podsjeća Ranko Matasović.
Da je potez trgovačkog centra bio doba marketinška ideja potvrđuju i stručnjaci koji slične kampanje očekuju i u budućnosti, s obzirom da će brojka od preko 100 tisuća stranih radnika samo rasti.
'To je legitimna skupina'
"To je legitimna skupina. Oni pridonose hrvatskom gospodarstvu, oni ovdje rade, zašto im se netko ne bi obratio i ponudio im nekakvu opciju. To je svijet u kojem danas živimo, pogotovo u globaliziranom svijetu", zaključuje Maro Alavanja.
I samo da podsjetimo: U izbornoj noći nakon lanjskih parlamentarnih izbora, u stožeru Domovinskog pokreta su hranu posluživali upravo strani radnici.





















