Skiperi zasukali rukave i krenuli u akciju: Više od 80 posto otpada koji završava u Jadranu je plastika

Više od 80 posto otpada koji završava u Jadranskom moru čini plastika – od boca i vrećica do ribarskih mreža i stiropora. I dok se zagađenje gomila, sve je više skipera koji odlučuju uzeti stvari u svoje ruke i čiste more i obalu, iako to nije njihov posao niti obveza. Posebno su aktivni u predsezoni i u zaštićenim područjima poput Mljeta i Lastova, gdje je priroda netaknuta, ali zbog morskih struja i vjetrova često postaje odlagalište plutajućeg otpada.

Prema podacima udruge Sunce i Instituta za oceanografiju i ribarstvo, većina otpada u more stiže s kopna, posebice tijekom zime i jakih južnih vjetrova. Na kraju završi u uvalama i na obalama, često baš onima koje turisti smatraju najljepšima.

Samo je u 2024. godini na području ušća Neretve prikupljeno više od dvije tone morskog otpada. U prva četiri mjeseca 2025. godine iz mora i s obale uklonjeno je još 323 kilograma.

'Nije moj posao, ali osjećam da moram'

Tomo Lončarević, iskusni skiper koji godinama plovi Jadranom, kaže da ne može ostati ravnodušan kad vidi plastiku razbacanu po uvalama. Često dovodi turiste na najljepša mjesta, a tamo ga dočekaju plastične boce, mreže, madraci i bove.

''Generalno mi smeta otpad, bilo na plaži, u parku ili na cesti. Kad god mogu, pokupim ga. More se neće očistiti samo, a mi koji smo svaki dan na njemu prvi primjećujemo koliko je zapravo zagađeno'', objašnjava Tomo.

Dodaje kako je plastika koju nalazi u vodi često već raspadnuta, mrvi se u rukama i teško ju je pokupiti. No to ga ne sprječava da svaki put uzme barem nešto i ukloni iz prirode.

Foto: Pixabay

Gosti se često priključe, bez riječi...

Sličnu praksu ima i skiper Andrija Posarić, koji je naviku skupljanja smeća razvio još kao dijete. Njegova obitelj redovito je čistila prirodu – na planinama, kampovima, uz rijeke. Danas tu naviku prenosi i u svoj posao.

''Ne držim predavanja gostima, ali kad vide da mi to radimo, često se priključe. Neki sami predlože da svatko uzme po tri komada smeća kad stignemo na kopno. To su male stvari, ali ako svi naprave barem nešto, učinak je velik'', kaže Andrija.

On posebno ističe problem zaštićenih područja kao što su nacionalni parkovi Mljet i Lastovo, gdje se smeće gomila unatoč ulaznicama koje posjetitelji plaćaju. Kaže da turističke zajednice povremeno organiziraju akcije čišćenja, ali da to nije dovoljno.

''Nevjerojatno je da ljudi plate ulaz u park prirode i onda ga sami čiste. To bi trebala biti sustavna briga države'', zaključuje.

Foto: Pixabay

Turisti sve osvješteniji, ali sustav kaska

Prema njegovim riječima, strani turisti sve češće pokazuju ekološku svijest. Ponekad više nego domaći posjetitelji. A ono što skiperi i gosti zajedno skupljaju su razni oblici plastike – od ambalaže i odjeće do ribarskih mreža i čak omota od pršuta.

''Jednom sam naišao na cijeli niz plastičnih listića iz pakiranja pršuta na plaži. Takve stvari ne bi smjele završiti u prirodi'', rekao je Lončarević.

Edukacija je ključ

Maja Jurić iz udruge Sunce vjeruje da je najveći problem nedostatak znanja i svijesti. Ljudi, kaže, često ne zagađuju iz zloće, nego iz navike i neznanja.

Zato kroz projekte poput Plastic-Free Croatian Island, FishNoWaste i WASTEREDUCE, udruga pokušava utjecati na navike – kako domaćeg stanovništva, tako i turista. Projekti se provode na području Dugog otoka, zapadne obale Istre i plaže Sakarun, a cilj im je smanjiti korištenje plastike, bolje razvrstavanje otpada i jačanje lokalne zajednice.

''Djecu treba učiti od malena. Moja kći s dvije godine znala je pokupiti opušak i baciti ga u kantu. Ljudi se zgražaju, ali djeca sve diraju. Neka onda bar čine nešto korisno'', dodaje skiper Posarić.

Svaka prijava zagađenja pomaže

U udruzi Sunce pozivaju građane i turiste da prijavljuju zagađenje. Svaka prijava je važna jer kad plastika jednom završi u moru, njezino uklanjanje je puno teže. Zagađenja se mogu prijaviti anonimno putem Zelenog telefona (072 123 456) ili na e-mail: info@sunce-st.org.

Jadran je jedno od najljepših mora na svijetu, ali bez zajedničke brige – skipera, turista, lokalne zajednice i države – teško će takav i ostati.

POGLEDAJTE OVAJ VIDEO: Građani bijesne, u gradu tvrde da je sve u redu! A infektivni medicinski otpad još nije uklonjen