NEMA ŠEĆERA, NEMA PROBLEMA /

Dijabetička dijeta nije samo za osobe s dijabetesom. Donosimo primjere jelovnika

Dijabetička dijeta ključ je za održavanje stabilne razine šećera u krvi, smanjenje rizika od komplikacija i postizanje boljeg zdravlja.

20.1.2025.

6:23

Magazin.hr

Pexels

Dijabetička dijeta nije samo plan prehrane za osobe s dijabetesom, već i učinkovit način održavanja zdravlja i prevencije komplikacija povezanih s ovom bolešću. Pravilna prehrana ključna je za regulaciju razine šećera u krvi, a izbor namirnica igra presudnu ulogu u postizanju tog cilja. Hrana bogata vlaknima, zdravim mastima i nemasnim proteinima pomaže u održavanju stabilne razine energije i sitosti. Osim toga, smanjeni unos prerađene hrane i jednostavnih šećera doprinosi kontroli težine i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Imamo smjernice za pravilnu dijabetičku prehranu i primjere obroka prilagođenih vašim potrebama.

Što je dijabetička dijeta?

Cilj dijabetičke dijete je smanjiti razinu šećera u krvi i pomoći u održavanju dijabetesa pod kontrolom, bez nepotrebnih komplikacija. Plan je osmišljen tako da promiče zdrav unos hrane, što ga čini idealnim ne samo za osobe koje su u riziku od razvoja dijabetesa, već i za one koji žele smršavjeti.

Ključ dijabetičke dijete je u pravilnoj količini namirnica iz pojedinih skupina kao i kontroli kalorija. Kada unosite višak kalorija i ugljikohidrata, razina šećera u krvi raste. Ako se razina šećera ne kontrolira, to može uzrokovati ozbiljne probleme, poput hiperglikemije – stanja povišenog šećera u krvi. Dugotrajno zadržavanje visokog šećera može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući oštećenje živaca, bubrega i srca.

DIJABETIČKO STOPALO /

Liječnik za Net.hr o najčešćoj komplikaciji dijabetesa: 'Ovo su ključne mjere prevencije'

Što je glikemijski index?

Glikemijski indeks (GI) je broj koji pokazuje koliko brzo određena hrana podiže razinu šećera (glukoze) u krvi nakon što se konzumira. Što je viša vrijednost GI, to hrana brže povisuje razinu šećera u krvi.

Glikemijski indeks je koristan alat za razumijevanje kako različite namirnice, posebno one bogate ugljikohidratima, utječu na šećer u krvi. Hrana s nižim GI često je poželjnija jer uzrokuje sporiji i stabilniji porast šećera u krvi, dok hrana s visokim GI može dovesti do naglih skokova i padova razine šećera, što može izazvati osjećaj gladi i umor.

Nizak GI (0–55)

Hrana u ovoj kategoriji uzrokuje spor i postupan porast razine šećera u krvi. Primjere hrane s niskim glikemijskim indeksom uključuju integralne žitarice, mahunarke, voće poput jabuka i bobičastog voća, povrće poput mrkve, slatki krumpir i mliječni proizvodi.

Srednji GI (56–69)

Hrana s umjerenim glikemijskim indeksom podiže šećer u krvi nešto brže, ali ne tako naglo kao hrana s visokim GI. Primjere hrane s niskim glikemijskim indeksom su bijela riža, integralna tjestenina, kukuruz i mango.

Visok GI (70 i više)

Hrana u ovoj kategoriji uzrokuje brzi porast šećera u krvi i često je manje poželjna za osobe koje pokušavaju kontrolirati šećer ili težinu. Primjere hrane s niskim glikemijskim indeksom uključuju bijeli kruh, krumpir, bijelu tjestenina, šećer i slatkiše.

Kako pratiti dijabetičku dijetu?

Postoji nekoliko tehnika kontroliranja količine unasene hrane za dijabetičku dijetu. Bitna stavka kod svake od njih je kontrola kalorija koje su određene planom koji odaberete.

Dijabetički tanjur

Jedna od korisnih metoda za kontrolu porcija i pravilnu dijabetičku prehranu je korištenje tanjura promjera 23 cm. Ovaj tanjur služi kao praktično pomagalo za mjerenje hrane, bez potrebe za brojanjem kalorija ili vaganjem. Važno je da tanjur zaista ima točno 23cm u promjeru, no ako je nešto veći, možete si označiti određenu točku koja će vam služiti kao granica porcija.

Pola tanjura treba biti ispunjeno povrćem koje nije škrobno. Ovo povrće bogato je vlaknima, što pomaže u regulaciji šećera u krvi i pruža osjećaj sitosti.

Primjeri neškrobnog povrća uključuju:

Šparoge

Brokulu

Cvjetaču

Prokulice

Kupus (zeleni, crveni, napa, kineski)

Bok choy

Mrkvu

Stabljike celera

Krastavce

Patlidžan

Jicamu

Lisnato povrće poput kelja, collarda, gorušice i blitve

Gljive

Nopale (kaktus)

Bamiju

Luk i poriluk

Mahune, grašak u mahuni, snježni grašak i šećerni grašak

Paprike (npr. babure, jalapeño, poblano i druge)

Zelenu salatu, špinat, rikolu, endiviju i mješavine za salatu

Tikve poput tikvica, žutih tikvica, chayotea ili špageti tikve

Rotkvice i daikon

Rajčice

Četvrtina tanjura treba sadržavati nemasne izvore proteina. Ako birate biljne proteine, imajte na umu da često sadrže i više ugljikohidrata, pa ih treba konzumirati umjereno.

Primjeri nemasnih proteina:

Piletina, puretina i jaja

Ribe poput lososa, bakalara, tune, tilapije i sabljarke

Školjkaši poput škampi, kapica, školjki, dagnji i jastoga

Nemasni dijelovi govedine (chuck, round, sirloin, flank i tenderloin)

Nemasni dijelovi svinjetine (npr. središnji kotleti i lungić)

Nemasni mesni naresci

Sir i posni sir

Biljni izvori proteina:

Grah, leća, humus i falafel

Orašasti plodovi i maslaci od orašastih plodova

Edamame

Tofu i tempeh

Biljni mesni nadomjesci

Četvrtina tanjura treba sadržavati ugljikohidrate. Ove namirnice imaju najveći utjecaj na razinu šećera u krvi.

Primjeri hrane bogate ugljikohidratima:

Smeđa riža

Bulgur

Zob/zobena kaša

Palenta

Kokice

Kvinoja

Proizvodi od cjelovitih žitarica poput kruha, tjestenine i tortilja

Kukuruz

Tikve poput žiraste (acorn) i butternut tikve

Zeleni grašak

Pastrnjak

Plantaine

Krumpir

Bundeve

Slatki krumpir/batat

Crni grah

Grah kidney

Pinto grah

Slanutak (garbanzo)

Leća

Mlijeko

Jogurt

Zamjene za mlijeko (npr. sojino mlijeko)

Dijabetička dijeta namirnice

Pravilna prehrana ključna je za održavanje ravnoteže šećera u krvi kod dijabetičara. Odabir odgovarajućih namirnica može značajno smanjiti rizik od komplikacija te olakšati upravljanje dijabetesom na duge staze. Dok neke namirnice pomažu u stabiliziranju razine šećera i pružaju dugotrajnu energiju, druge je potrebno izbjegavati zbog visokog sadržaja šećera, masti ili škroba.

MORATE ZNATI /

Prijeti li vam dijabetes? Liječnica za Net.hr: 'Ovih pet stvari povećava rizik'

Prema ADA sustavu postoji šest skupina namirnica na kojima temeljite svoje dnevne obroke.

KRUH (i zamjene)

1 jedinica sadrži: 15g ugljikohidrata, 3g bjelančevina masnoće u tragovima

kruh i ostale žitarice, tjestenina, keksi, krumpir, mahunarke

VOĆE

1 jedinica sadrži: 15g ugljikohidrata, 3g bjelančevina, od 5g do 10g masnoća

svježe i sušeno voće, kompoti, sokovi

POVRĆE

1 jedinica sadrži: 5g ugljikohidrata, 2g bjelančevina, 0g masnoća

svježe i smrznuto povrće, ukiseljeno

MLIJEKO (i zamjene)

1 jedinica sadrži: 12g ugljikohidrata, 8g bjelančevina, od 0,24g do 7g masnoća (ovisno o postotku mliječne masnoće proizvoda)

svježe i fermentirano, do 1,5 % m.m., ostali mliječni proizvodi poput jogurta

MASNOĆE (i zamjene)

1 jedinica sadrži: 0g ugljikohidrata, 0g bjelančevina, 5g masnoća

ulje, margarin, maslac, sjemenke, orašasti plodovi, vrhnje, slanina

MESO (i zamjene)

1 jedinica sadrži: 0g ugljikohidrata, 7g bjelančevina, oo 1g do 8g masnoća (ovisno o tipu mesa)

crveno meso, perad, riba, divljač, salama, sir, jaja

Naravno, unutar svake skupine su namirnice koje možete konzumirati i koje su dapače poželjne. Prilikom slaganja jelovnika, treba pripaziti na ove namirnice i na njihovu količinu i energetsku i kalorijsku vrijednost. Određene namirnice su sigurne za konzumaciju samo uz lječničko odobrenje.

Namirnice koje treba konzumirati uz odobrenje liječnika (u količinama koje on odredi):

Grašak

Bob

Leća

Repa

Ječam

Riža

Griz

Krumpir

Tijesto i kruh

Voće (dopušteno u manjim količinama)

Naravno, neke namirnice u dijabetičkoj dijeti su iznimno štetne zbog visokog utjela trans masti i ostalih svojstava. Namirnice koje treba izbjegavati:

Suhomesnati proizvodi: kobasice, hrenovke, salame, paštete, krvavice

Industrijski umaci: kečap, juhe, brašnasti namazi

Punomasni sirevi i sirni namazi

Kupovne pite i burek

Bijelo brašno

Prženi krumpirići

Konditorski proizvodi: bomboni, džemovi, marmelade

Gazirani sokovi, alkohol, koncentrirani voćni sokovi

Grožđe, šljive, smokve

Lubenice, grožđice, kompoti

Konzervirano voće

Masna svinjetina, patka, guska, kunić, divljač, fazan, jarebice

Ljuti začini i umjetni dodaci

TREBA PAZITI /

Što dijabetičari (ne) smiju jesti? Nutricionistica nam je složila i tjedni jelovnik

Dijabetička dijeta jelovnik za 1700 kcal

U jelovniku koji je limitiran na 1700 kcal dnevno imate fleksibilnost u kombiniraju namirnica iz pojedinih skupina. S obzirom na to, u jelovnik možete uključiti i manji obrok u večernjim satima (kao šesti obrok u danu). To pomaže rasporediti unos kalorija ravnomjernije kroz dan i omogućuje bolje razmake između obroka, čime se osigurava optimalniji energetski unos.

Zajutrak

1 jedinica iz skupine MLIJEKO i zamjene (1 tekući jogurt, 240g)

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (1 mala žemlja, 30 g

1 jedinica iz skupine MESO i zamjene (svježi posni sir, 60 g

Doručak

1 jedinica iz skupine VOĆE (pola banane, 60 g)

1 jedinica iz skupine KRUH i zamjene (25g Ječmene kaše, 60g)

Ručak

JUHA od povrća, bez tjestenine (1 tanjur)

2 jedinice iz skupine MESO i zamjene (kuhano pileće bijelo meso bez kožice, 60 g)

2 jedinice iz skupine POVRĆE (špinat, 200g)

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (2 kriške raženog kruha, 60 g)

1 jedinica iz skupine VOĆE (5 komada svježih šljiva, 100g)

2 jedinice iz skupine MASNOĆE i zamjene (2 žlice kiselog vrhnja s 20% mm, 30g)

Užina

1 jedinica iz skupine VOĆE (grejp, 155 g)

1 jedinica iz skupine MESO i zamjene (sir mozzarella 20 % m.m., 30 g)

1 jedinica iz skupine KRUH i zamjene (1 kriška crnog kruha, 30 g)

Večera

2 jedinice iz skupine MESO i zamjene (tofu, 60 g)

1 jedinica iz skupine POVRĆE (mrkva, 100 g)

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (40g riže, 120g)

2 jedinice iz skupine MASNOĆE i zamjene (10 crnih maslina, 20g)

Noćni obrok

1 jedinica iz skupine MLIJEKO i zamjene (1 kefir, 240 g)

Dijabetička dijeta jelovnik za 1300 kcal

Manji unos kalorija (poput 1300 kcal) može biti koristan za dijabetičare jer pomaže u kontroli težine, stabilizaciji šećera u krvi i smanjenju inzulinske rezistencije, ali treba biti pažljiv u odabiru namirnica kako bi se zadovoljile nutritivne potrebe.

Zajutrak

1 jedinica iz skupine MLIJEKO i zamjene (1 šalica mlijeka, 240 g)

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (2 kriške kukuruznog kruha, 100 g)

1 jedinica iz skupine MESO i zamjene (šunka nemasna, 30 g)

Doručak

1 jedinica iz skupine VOĆE (pola banane, 60 g)

Ručak

JUHA od povrća, bez tjestenine (1 tanjur)

2 jedinice iz skupine MESO i zamjene (pečeni svinjski but, 60 g)

2 jedinice iz skupine POVRĆE (dinstani luk, 200 g)

2 jedinice iz skupine KRUH i zamjene (20g palente, 80 g)

1 jedinica iz skupine VOĆE (1 breskva, 140 g)