Bez njih bi nam preostalo par godina života: Ugrožene su, a posljedice bi bile katastrofalne

Svjetski dan pčela, 20. svibnja, podsjeća na nezamjenjivu ulogu ovih sićušnih stvorenja. Izreka, često pripisivana Einsteinu, da bi čovječanstvu bez pčela preostale samo četiri godine, snažno odražava znanstvenu istinu o njihovoj kritičnoj važnosti za ekosustav, hranu i opstanak. Njihovo tiho zujanje simfonija je prirode o kojoj ovisi naša budućnost.

Nevidljivi radnici o kojima ovisi naš svijet

Pčele, s više od 20.000 vrsta, ključni su oprašivači. Oprašivanje, prijenos peludi koji biljkama omogućuje reprodukciju, temelj je ekosustava.

Snaga oprašivanja za našu hranu

Gotovo 90% divljih cvjetnica ovisi o životinjskom oprašivanju, gdje su pčele najučinkovitije. Više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva (voće, povrće, orašasti plodovi) oslanja se na oprašivače. Svaki treći zalogaj hrane dugujemo pčelama. Bez njih, bili bismo siromašniji za jabuke, bademe, kavu, čokoladu. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) navodi da o oprašivačima ovisi 35% globalne poljoprivredne proizvodnje.

MOŽE BITI OPASNO /

Napadaju komarci, ose, pčele, stršljeni: Kada otići liječniku zbog uboda insekta?

Više od hrane: Temelj zdravih ekosustava

Uloga pčela nadilazi poljoprivredu. Oprašuju divlje biljke važne za bioraznolikost, osiguravaju hranu i stanište drugim vrstama, doprinose plodnosti tla i sprječavaju eroziju. Biljke koje oprašuju također vezuju CO2 i proizvode kisik. Njihov rad održava zdravlje planeta.

Ekonomska vrijednost koja se mjeri u milijardama

Važnost pčela očituje se i ekonomskim doprinosom. Vrijednost usjeva ovisnih o oprašivanju pčela globalno se procjenjuje na stotine milijardi eura godišnje. Samo u SAD-u, doprinos pčela oprašivanjem usjevima vrijedi oko 14 milijardi eura. Pčelarska industrija (med, vosak) generira dodatne prihode i osigurava egzistenciju, a pčelinji proizvodi koriste se u prehrani, kozmetici i farmaciji.

ZA NET.HR /

Iskusni pčelar: 'Ovako ćete prepoznati pravi med, jednostavno je'

Pčele u opasnosti: Zašto nestaju?

Populacije pčela suočavaju se s prijetnjama, a stope izumiranja vrsta su i do 1000 puta veće od normalnih zbog ljudskog utjecaja. Oko 35% beskralježnjačkih oprašivača, posebice pčela, globalno je ugroženo. Glavni krivci su:

Posljedice izumiranja: Svijet bez zujanja

Nastave li se negativni trendovi, posljedice bi bile katastrofalne. Nestanak pčela značio bi drastičan pad prinosa, ugrožavajući globalnu sigurnost hrane. Mnoge vrste voća i povrća postale bi rijetke i skupe, a prehrana siromašnija. To bi pogodilo ekonomiju i dovelo do ekološkog kolapsa te daljnjeg gubitka bioraznolikosti.

Svjetlo na kraju tunela: Napori za spas pčela

Svijest o važnosti pčela raste, kao i napori za njihovu zaštitu. Međunarodne inicijative poput Konvencije o biološkoj raznolikosti promiču očuvanje oprašivača. EU je zabranila neke štetne pesticide. Zemlje razvijaju nacionalne strategije za smanjenje pesticida, obnovu staništa i potporu pčelarima. Znanstvena istraživanja ključna su za rješenja.

OPREZNO S NJUŠKICAMA /

Što ako psa ubode pčela? Stručnjakinja: 'U ovom slučaju hitno se javite veterinaru'

Što svatko od nas može učiniti?

Zaštita pčela nije samo zadatak vlada; svaki pojedinac može doprinijeti:

Svjetski dan pčela podsjetnik je na našu neraskidivu vezu s pčelama. One su čuvarice bioraznolikosti i ključne za hranu. Suočene s prijetnjama, trebaju našu pomoć. Zajedničkim naporima, od globalnih politika do svakodnevnih akcija, možemo stvoriti svijet gdje pčele napreduju, osiguravajući zdraviju budućnost. Njihovo zujanje ne smije utihnuti.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Pčele bez hrane, poljoprivrednici u strahu: 'Ako dođe mraz kao prošle godine, gotovi smo'