Udar na potrošače: Zbog naknade za ambalažu mlijeko će biti skuplje?

Najava ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića kako su detektirani novi obveznici plaćanja naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, a što bi godišnje moglo u sustav ubaciti novih 60 do 250 milijuna kuna, jučer je dobila i konkretne obrise, javlja Poslovni.hr.

Podsjetimo, još prije mjesec dana RTL je objavio  da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike razmišlja o o vraćanju naknade za PET ambalažu za mlijeko i jogurt, a sada je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš potvrdio da bi naknada trebala biti vraćena početkom iduće godine.  Nakon što je 2015. godine ukinuta povratna naknada za mliječnu ambalažu, početkom iduće godine ponovno će u sustav povratne naknade od 50 lipa ući plastične boce za mlijeko i mliječne proizvode kao i staklena ambalaža za manje volumene, najavio je Ponoš za Laganini.fm.

Iz samog FZOEU-a su jučer pojasnili da stručni timovi Fonda i Ministarstva rade na konkretnim prijedlozima te će ih, kad budu imali konačne verzije, uputiti u javno savjetovanje.

"Analizama je utvrđeno da ta ambalaža, koja se prije prikupljala kroz sustav, u većini slučajeva sada završava u miješanom komunalnom otpadu i opterećuje odlagališta otpada. Nerijetko se ista baca i u prirodu. Kako se radi o korisnoj sirovini, Ministarstvo i Fond su stava da se ambalaža od mlijeka vrati u sustav te da građani za nju ponovno mogu pri povratu u trgovinu dobiti povratnu naknadu od 0,50 kuna", kazao je Ponoš za Poslovni dnevnik . U mljekarskoj industriji su neugodno iznenađeni najavama Ćorića i Ponoša.

Dukat: To je tema koja zahtijeva ozbiljnu analizu utjecaja mjere

"Eventualno uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode u PET ambalaži tema je koja zahtjeva ozbiljnu analizu utjecaja takve mjere na mljekarski sektor u cijelosti ali i na potrošače, dijalog te dogovor ključnih dionika - prvenstveno Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva poljoprivrede kao resorne institucije, proizvođača mlijeka (farmera), otkupljivača i prerađivača mlijeka te Sindikata.   Uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode u visini 50 lipa neminovno znači i linearno poskupljenje mlijeka i mliječnog asortimana u PET ambalaži za najmanje 50 lipa, što je u ovom trenutku nedopustivo u zemlji koja je suočena s ozbiljnim problemom depopulacije, starenja stanovništva, slabom kupovnom moći i smanjenjem potrošnje osnovnih prehrambenih namirnica, ali i rapidnim smanjenjem proizvodnje mlijeka i broja farmera.   Napominjemo, proizvođači mlijeka su uz 50 lipa povratne naknade Fondu za zaštitu okoliša dužni plaćati i dodatnih 10 lipa + PDV za svaku jedinicu proizvod.   Uvođenje povratne naknade i spomenute dodatne naknade na mlijeko i mliječne proizvode u PET ambalaži destimulirajuća je mjera kako za potrošača, tako i za mljekarski sektor u cijelosti, stoga tražimo nužan dijalog s ključnim dionicima.   Ističemo kako u zemljama EU u kojima postoji sustav depozita mlijeko i mliječni proizvodi nisu obuhvaćeni povratnom naknadom već su strateški izuzeti iz takvog sustava, na koji način se potiče konkurentnost domaće mljekarske proizvodnje.    Ističemo kako će uvođenjem povratne naknade litra domaćeg svježeg mlijeka u PET boci biti skuplja najmanje 50 lipa u odnosu na uvozno mlijeko koje se na tržište plasira u tetrapak pakiranju, stoga se pitamo kada će se u ovoj zemlji početi poticati domaća poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija?" odgovorili su nam iz Dukata. 

Vindija: Povratna naknada izravno se veže uz cijenu proizvoda

Iz Vindije upozoravaju da se povratna naknada izravno veže uz cijenu proizvoda, a kako je 2015. cijena bila smanjena za 50 lipa, sada bi bila povećana. U Meggleu ističu da sektor proživljava teške trenutke te bi uvođenje naknade predstavljalo dodatno opterećenje: "Proizvođači će imati dodatne troškove i opterećenje novčanog tijeka, a za potrošača će to značiti povećanja maloprodajnih cijena", piše Poslovni.hr .

Ćorić za RTL: Iz meni nepoznatih razloga je mliječna ambalaža izašla iz depozitnog sustava

"Što se tiče depozitnog sustava u RH i povratnoj naknadi koja je uz njega vezana, to je nešto što je u segmentu mliječne ambalaže postojalo do 2015. godine. Iz meni nepoznatih razloga tad je mliječna ambalaža izašla iz depozitnog sustava. Ono što valja naglasiti je da je riječ između 5 i 6 tisuća tona plastike, koja na taj način završi u okolišu. Mi u ministarstvu držimo da to nema smisla. 

Dakle, što se tiče ukupnog utjecaja, učinka povećanja cijena od 50 lipa na naše stanovnike, svaka ta ambalaža, svaka ta boca od mlijeka koja se kupi eventualno za 50 lipa više što najavljuju proizvođači i, na kraju krajeva, to je trošak koji oni prevaljuju na potrošače. Svaka ta boca se može vratiti u okviru depozitnog sustava. Dakle,  ulazak ove ambalaže u depozitni sustav neće imati učinak na povećanje cijena, naravno, ukoliko potrošač tu istu ambalažu vrati u okviru depozitnog sustava. 

Što činimo na ovaj način? Na ovaj  način sustav, koji je sigurno jedan od najuspješnijih u Europi, govorimo o depozitnom sustavu, ambalaži koja ulazi u depozitni sustav dodatno snažimo a s druge strane za ovih 5 do 6 tisuća tona plastične ambalaže koje možete vidjeti u okolišu", izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Ćorić.