Turobno stanje ljudskih prava u RH: Polarizacija u društvu, socijalno raslojavanje, nepovoljni radni uvjeti, ugrožena prava žena ...

Trend snažne društvene polarizacije na konzervativne i liberalne vrijednosti nastavljen je i u 2018. godini, a na društvenu polarizaciju dodatno su utjecale narodne referendumske inicijative, pritisci na novinare i smanjenje medijskih sloboda.

Usprkos provedbi mjera gospodarskog razvoja, na socio-ekonomske prilike u Hrvatskoj i dalje su negativno utjecale velike nejednakosti između urbanih i ruralnih dijelova u kojim se bilježe veće stope nezaposlenosti i siromaštva.

Loše socioekonomske prilike utječu na jačanje negativnih društvenih tendencija kojima se nastoje ograničiti pravo na reproduktivno i seksualno zdravlje žena, prava LGBTIQ+ osoba te prava nacionalnih manjina. Glavni su to nalazi Kuće ljudskih prava Zagreb, koja je objavila izvještaj 'Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu' i predstavila ga u Novinarskom domu u Zagrebu. Riječ je o dokumentu koji pruža uvid u kršenja, probleme, izazove i prijepore u području zaštite i promicanja ljudskih prava koji su obilježili 2018. godinu, a nastao je na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i intervjua s više od 50 organizacija civilnog društva te članova akademske zajednice zahvaljujući istraživačkom timu, koji čine Tea Dabić, Klara Horvat, Dženana Kalamujić, Sara Sharifi i Ivana Vejić.

Kuća ljudskih prava - Izvještaj 'Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu'

Usprkos donošenju Zakona o zaštiti zviždača, ni u 2018. godini ljudska prava nisu bila visoko na listi prioriteta Vlade i Hrvatskog sabora, upozorava Kuća ljudskih prava u svojem izvještaju za prošlu godinu iz kojgea donosimo najvažnije izvatke. Međunarodni instrumenti, zakoni, javne politike i institucije I nakon višegodišnjih kašnjenja Hrvatska i dalje nema temeljne javne politike zaštite i promocije ljudskih prava, poput Nacionalnog plana zaštite i promocije ljudskih prava, Nacionalne politike ravnopravnosti spolova i drugih javnih politika. Također, propustila je ratificirati važne međunarodne konvencije poput revidirane Europske socijalne povelje i UN-ove Konvencije o sprječavanju prisilnih nestanaka.

Hrvatska je istekom 2018. godine ušla u posljednju godinu trogodišnjeg mandata u Vijeću za ljudska prava UN-a u kojem nije zauzela odlučniji stav u promociji ljudskih prava niti je uključila organizacije za ljudska prava u cjelokupni proces članstva, upozorava Kuća ljudskih prava, a izostanak angažmana Hrvatska je pokazala i prilikom predsjedavanja Odborom ministara Vijeća Europe.

Pravo na participaciju, branitelji ljudskih prava i civilno društvo

U 2018. godini dvije narodne referendumske inicijative pokazale su sve manjkavosti Zakona o referendumu, upozorava se u Izvještaju navodeći mogućnost zlouporabe demokratskog instrumenta referenduma za zadiranje u ljudska prava manjinskih i društveno ugroženih skupina.

Također, organizacije civilnog društva upozoravaju na otežanu komunikaciju s tijelima javne vlasti sudjelovanjem u radnim skupinama te u procesima javnih savjetovanja o prijedlozima zakona i javnih politika čime se onemogućuje puno ostvarivanje prava na građansku participaciju.

Kad je riječ o slobodi izražavanja u Hrvatskoj u 2018. godini negativno je djelovala pojavnost govora mržnje u javnom diskursu, pogotovo govora mržnje usmjerenog protiv Srba, LGBT osoba i Roma, a na što je upozorila i Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI).

Rad branitelja ljudskih prava se delegitimira i diskreditira u javnosti, a posebnim pritiscima izložene su organizacije civilnog društva koje se bave izbjeglicama i zaštitom okoliša. Funkcioniranje organizacija civilnog društva opterećeno je sve većim administrativnim zahtjevima, a neredovitost objava javnih natječaja ugrožava održivost udruga i usluga koje pružaju građanima.

Godišnja konferencija Kuće ljudskih prava u Novinarskom domu

Vjerska prava i slobode

I u 2018. godini prisutna je neravnopravnost vjerskih zajednica zbog otežanog procesa registracije, a rješavanju problema nedostatka alternative za vjeronauk u formalnom obrazovanju se još uvijek nije sustavno pristupilo.

Medijske slobode

Osim nedostatka medijske strategije, najveći problemi koji su obilježili 2018. godinu uključuju aktivnije uplitanje vlasti u rad medija, učestale tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje te fizičke napade i zastrašivanja novinara. Frapantna je brojka da se protiv 90 hrvatskih medija i njihovih novinara trenutno vodi najmanje 1.163 sudska postupka. Tužbe za uvrede, klevete i javno sramoćenje i u 2018. godini imale su izrazito negativan utjecaj na slobodu govora i medija.

Rad neprofitnih medija otežan je te je njihova egzistencija ugrožena zbog inercije Ministarstva kulture koje ni u 2018. godini nije raspisalo natječaj za korištenje fonda za medije zajednice u sklopu Europskog socijalnog fonda. Politizacija novinarskog i uredničkog rada pokazuje da postoji temeljno nerazumijevanje uloge HRT-a kao javnog medijskog servisa u pluralističkom demokratskom društvu.

Sigurnost i ljudska prava

Sustav građanskog nadzora nad sigurnosno-represivnim aparatom i dalje nije potpun, a Ustavni sud još uvijek nije donio ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o obrani kojim se omogućuje asistencija vojske policije u zaštiti granica RH.

Pravosuđe i ljudska prava

Povrede prava na pošteno suđenje čine najveći broj presuda protiv Hrvatske za kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima, uključujući i prava na suđenje u razumnom roku.

Iako je usklađivanjem kaznenog pravosuđa sa standardima europskog kaznenog prava koje je provedeno tijekom 2018. godine policijskom ispitivanju dana dokazna snaga, osumnjičenicima se branitelj ne može imenovati prije podizanja optužnice. Takav nedostatak diskriminira građane lošijeg imovinskog stanja čime se posljedično dovodi do povrede prava na pristup sudu.

Iako je posljednjih godina stanje u zatvorima generalno poboljšano, problem i dalje predstavlja manjak smještajnog kapaciteta u pojedinim zatvorskim ustanovama. Pristup zatvorenika primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje nije adekvatan i pravovremen.

Uvođenjem instituta pojedinačne procjene žrtve omogućeno je donošenje posebnih mjera zaštite žrtava, ali tijelima koja provode procjenu nije propisana posebna edukacija o specijaliziranom i senzibiliziranom pristupu žrtvama.

Podrška i pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela i dalje je nedostatna, kao i besplatna pravna pomoć. Procedure za ostvarenje novčane naknade za počinjenu štetu žrtvama kaznenih djela iznimno su skupe i komplicirane. Godišnja konferencija Kuće ljudskih prava

Tranzicijska pravda i suočavanje s prošlošću

Proces suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj i dalje je opterećen relativizacijom zločina koje su tijekom rata devedesetih počinili pripadnici hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga te revizionističkim tendencijama u vezi ustaških zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata.

Nastavljen je trend smanjenja intenziteta procesuiranja ratnih zločina koji je prisutan od ulaska Hrvatske u EU. Žrtve ratnih zločina suočavaju se s mnogim problemima, prije svega u pristupu pravu na materijalnu odštetu. Problem nestalih osoba još uvijek se ne rješava dovoljno ekspeditivno.

Pravo na adekvatan životni standard

U 2018. godini na ostvarivanje prava na adekvatni životni standard negativno su utjecale nejednakosti između urbanih i ruralnih krajeva Hrvatske. U ruralnim krajevima bilježi se veća stopa siromaštva, nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti te veći broj mladih koji ne rade, ne studiraju i ne volontiraju.

Otprilike 20 posto stanovništva živi u siromaštvu. Najugroženije društvene skupine su mlađi od 18 godina i osobe sa 65 ili više godina.

Velike razlike između urbanih i ruralnih krajeva također utječu na pravo na dom, što posebno pogađa ranjive društvene skupine poput osoba s invaliditetom, samohranih roditelja, mladih, osoba pod supsidijarnom zaštitom i drugih.

Iako je 2018. donesen je Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama na kraju 2018. godine više od 250.000 stanovnika se nalazio u skupini građana s neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov ukupni dug iznosi 17,62 milijardi kuna.

U Hrvatskoj je i u 2018. godini zamjetan trend pojavnosti prekarnog rada kojeg obilježava niska sigurnost dohotka, nepovoljni radni uvjeti i minimalan pristup osposobljavanju za rad. Kratkoročni nesigurni oblici zaposlenja zbog izražene sezonalnosti tržišta rada posebno su prisutni u uslužnom, turističkom i poljoprivrednom sektoru.

Mladi su shvatili važnost prilagodbe klimatskim promjenama (Ivona Poljak)

Ljudska prava i okoliš

Prilikom procjene investicijskih projekata i dalje ekonomski razlozi imaju prednost nad standardima zaštite okoliša i prirode. Gospodarenje otpadom predstavlja višegodišnji problem koji ni u 2018. godini nije riješen, a dostupna sredstva za sanaciju neodrživih, opasnih i divljih odlagališta nisu iskorištena.

Komunalna infrastruktura pokazuje ozbiljne nedostatke posebice u jeku turističke sezone. Poticaji za povećanje energetske učinkovitosti kućanstava kroz obnovljive izvore energije i dalje nisu dovoljno iskorišteni.

Obrazovanje i ljudska prava

Nastavlja se trend socijalnog raslojavanja između urbanih i ruralnih područja u pogledu pristupa, kvalitete i troškova obrazovanja, što ima posljedice za obrazovne šanse i uspjeh na tržištu rada. Napušteno je usvajanje Cjelovite kurikularne reforme umjesto koje je uveden eksperimentalni program Škola za život što predstavlja parcijalnu intervenciju u obrazovni sustav. Prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja konceptualno je manjkav, slabo razrađen i nedostatan za razvoj građanske kompetencije učenika, dok je iz kurikuluma Zdravstvenog odgoja u potpunosti izbačen seksualni odgoj.

Zdravstvo i ljudska prava

Najveći problem i dalje ostaje ograničena dostupnost zdravstvenog sustava u ruralnim područjima. Nedostaje cjelovito i jednostavno informiranje građana o dostupnim zdravstvenim uslugama te je i dalje vidljiv problem niske kvalitete komunikacije između zdravstvenih radnika i pacijenata. Liste čekanja su i dalje preduge, a za pojedine zdravstvene usluge čeka se i više od godinu dana, upozorava se u Izvještaju Kuće ljudskih prava. 

Godinu 2018. obilježila su dva smrtna slučaja koja su dovela u pitanje efikasnost sustava hitne medicinske pomoći te slučaj “kiretaža”. Nakon istupa saborske zastupnice i javnih svjedočanstava žena, Ministarstvo zdravstva provelo je inspekcijski nadzor u ginekološkim odjelima i ordinacijama te je utvrdilo razlike u primjeni anestezije u različitim zdravstvenim uslugama koje nisu bile usklađene s medicinskom indikacijom.

Noćni marš za prava žena (Marko Lukunić/PIXSELL)

Prava žena

2018. godinu obilježili su prijepori oko usvajanja Istanbulske konvencije i propaganda ultrakonzervativnih vrijednosti te širenja lažnih vijesti o tome da Konvencija promiče rodnu ideologiju. Zloupotreba prava na priziv savjesti vezanih za inducirani prekid trudnoće te visoki troškovi takvih zahvata ograničavaju dostupnost abortusa ženama. Medicinski potpomognuta oplodnja nije dostupna ženama bez partnera ili partnerice.

Procesuiranje slučajeva nasilja nad ženama nije poboljšano, a zakonski okvir ne prepoznaje nasilje u intimnim partnerskim odnosima kao obiteljsko nasilje. Sankcije za nasilje u obitelji najčešće su prekršajne, a često se prekršajno kažnjavaju i počinitelj i žrtva. Policija rijetko predlaže mjere zaštite žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, a postupanje nadležnih centara za socijalnu skrb u slučajevima nasilja je neujednačeno.

Nije osigurana održivost organizacija koje pružaju usluge podrške i potpore ženama žrtvama nasilja, nije uspostavljena nacionalna telefonska linija, a sigurne kuće i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja nisu pravilno geografski raspoređene. Pristup tržištu rada ženama je i dalje otežan, te se i dalje bilježe slučajevi diskriminacije žena pri zapošljavanju.

Prava djece

Problemi u ostvarenju najboljeg interesa djeteta pojavljuju se u slučajevima posvajanja i udomljavanja. Usprkos zakonskim promjenama, prisutna je niska razina motivacije za udomljavanje, a proces posvajanja je dugotrajan. Podrška posvojiteljima nije razvijena. I u 2018. godini, problem i dalje ostaju nedovoljno razvijena svijest o nasilju nad djecom, posebice o vršnjačkom nasilju te niska razina prijavljivanja nasilja.

Potreban građanski odgoj i obrazovanje (Dusko Jaramaz/PIXSELL)

Prava osoba s invaliditetom

U Hrvatskoj je i dalje niska svijest o potrebi stvaranja inkluzivnog okruženja za sve osobe, neovisno o njihovim mogućnostima. Osobama s invaliditetom otežana je pristupačnost zdravstvenim i socijalnim uslugama, obrazovanju i tržištu rada. U odnosu na pristup zdravstvenoj skrbi, problemi s kojima se osobe s invaliditetom sustavno susreću je uskraćivanje prava na pomagala, nedostatno informiranje i nemogućnost donošenja odluka o vlastitom liječenju. Sustav sprječavanja institucionalizacije osoba s invaliditetom je nedjelotvoran.

Prava LGBTIQ+ osoba

Unatoč postojanju relativno zadovoljavajućeg antidiskriminacijskog pravnog okvira, i dalje su rasprostranjene predrasude protiv LGBTIQ+ osoba koje su izložene diskriminaciji u svakodnevnom životu. LGBTIQ+ osobe često su žrtve zločina iz mržnje čije procesuiranje je otežano uslijed neprepoznavanja mržnje kao motiva za počinjenje kaznenog što dovodi do nepravilnog procesuiranja.

Zbog stigme i nepovjerenja u policiju, diskriminacija i zločini iz mržnje se rijetko prijavljuju nadležnim tijelima. Procedure promjene spola utemeljene su na medicinskoj patologizaciji čime se krši tjelesna autonomija i ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba. Životni partneri nisu prepoznati kao jednakopravna obiteljska zajednica, a novi Zakon o udomiteljstvu ne prepoznaje životne partnere kao skupinu koja ima pravo udomljavati djecu.

Nasilje oko nas (Davor Puklavec/PIXSELL, Marko Jurinec/PIXSELL)

Prava beskućnika

Beskućnicima u Hrvatskoj je i dalje otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama. Prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike i dalje nisu osigurana u svim županijama. Usluge poput pučke kuhinje i socijalne samoposluge su nedostatne i često funkcioniraju zbog građanske solidarnosti, a ne zbog intervencije sustava socijalne skrbi. Posebno ranjivu skupinu predstavljaju i mladi koji izlaze iz alternativne skrbi koji se suočavaju s problemima dugotrajne nezaposlenosti, pogotovo ako ne posjeduju znanja i vještine koja ih mogu približiti tržištu rada. U tom kontekstu zabrinjava nedovoljan broj stambenih zajednica za mlade.

Prava izbjeglica

Politika odobravanja azila je i dalje restriktivna, uključuje korištenje površnih metoda provjere pouzdanosti podataka, a postupanje SOA-e u procjeni osoba i dalje pokazuje niz propusta kojima se tražiteljima azila ugrožava pravo na pravično suđenje. Policijsko postupanje prema izbjeglicama na granicama i dalje uključuje fizičko i verbalno nasilje te protjerivanje s teritorija.

Integracija osoba s međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo je i dalje otežana. Uočene su prepreke u ostvarenju prava na zdravstvenu zaštitu, zaštitu mentalnog zdravlja, učenje hrvatskog jezika, dok je sustav obrazovanja neprilagođen potrebama djece pod međunarodnom zaštitom. Neovisno o kvalifikacijama, osobe pod međunarodnom zaštitom i tražitelji azila imaju otežan pristup tržištu rada.

Djeca (Ivica Galovic/PIXSELL)

Prava nacionalnih manjina

Godinu 2018. obilježila je referendumska inicijativa kojom se tražilo smanjenje broja saborskih zastupnika nacionalnih manjina i njihovo izuzimanje od glasovanja o državnom proračunu i povjerenju Vladi.

Pripadnici romske nacionalne manjine se suočavaju s brojnim preprekama poput pristupa obrazovanju, tržištu rada i pravu na adekvatan životni standard. Segregacija Roma u obrazovnom sustavu još uvijek je prisutna i predstavlja ozbiljan problem u mnogim dijelovima Hrvatske u kojima Romi žive u značajnom broju.

Srpska nacionalna manjina suočava se s nizom problema poput registracije manjinskih škola, olakšanja povratka izbjeglica, povrata imovine i slično. Zabrinjavajuće su izjave koje imaju obilježja etničke netrpeljivosti od strane javnih osoba te izostanak sankcije i javne osude takvog postupanja. Pučka pravobraniteljica: Neuralgične točke se ponavljaju iz godine u godine

''Zabrinjavajuće je što se neuralgične točke ponavljaju iz godine u godine što nije neobično jer su to društvene promjene kojima je potrebno puno više vremena za određena poboljšanja, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je suradnju civilnog te Vladinog izvršnog sektora istaknula kao ''jedini način da društvo može krenuti naprijed i boriti se sa svim izazovima". Ona također priprema izvješće o stanju ljudskih prava, a prošle godine njezin je ured najveći broj pritužbi zaprimio vezano za diskriminaciju općenito, pravosuđe, radne i službeničke odnose te zdravstvo, a najveći porast pritužbi zaprimili su na području prava branitelja.