Što se čeka s odlukom oko ukidanja mostarine za Krčki most? Vladi se iza nove godine smiješi ustavna tužba

Bliži se kraj godine, a još uvijek nema odluke o ukidanju mostarine za Krčki most unatoč najavama resornog ministra da će do kraja 2018. donijeti odluku hoće li biti ukidanja ili ne.

Zar građani u Primorsko-goranskoj županiji nemaju pravo na razvoj kao ostali u Hrvatskoj? – pitaju se Primorci, Gorani i Boduli.

Podsjetimo, nakon što je ukinuta tunelarina za prolazak kroz Svetog Iliju, oživio je prijedlog da se ukine i plaćanje Krčkog mosta. Naime, to je jedini most u Hrvatskoj, fizički izvan sustava autocesta, koji je pod naplatom.

 ''Ako se ne naplaćuje mostarina na Dubrovačkom mostu, na Maslenici, na Paškom, Šibenskom, onda nema nikakve osnove da se naplaćuje most na Krku. Štoviše, taj most je odavno otplaćen i krajnje je vrijeme da se ukine naplata. U suprotnom, očekujem da se svi mostovi u Hrvatskoj stave u režim naplate'', poručio je još početkom godine primorsko - goranski dožupan Marko Boras Mandić.

Činjenica jest da je Krčki most besplatan za (kvarnerske) bodule, ali to nije dovoljno. Naime, taj je most bio pod naplatom za sve korisnike do unazad petnaestak godina kada je ukinuta naplata za otočane. No, valja imati na umu da iako domicilno stanovništvo Krka, Cresa, Lošinja i Raba te Suska ima besplatan prijelaz, na otocima je sve skuplje jer primjerice dobavljači nemaju. Temeljem Zakona o otocima Krčki most je besplatan za osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište na otoku Krku ili na otoku koji je s tim otokom povezan brodom i trajektom (stanovnike Cresa, Raba, Lošinja i Suska), a uvjeti i način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja mostarine regulirani su Pravilnikom o ostvarivanju prava na oslobođenje od plaćanja mostarine. Prihod od naplate mostarine uključuje i korisnike koji ne plaćaju mostarinu temeljem Zakona o otocima, a za koje, sukladno Zakonu o cestama, tvrtka Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) ostvaruje refundaciju mostarine za koju je u 2017. godini iz državnog proračuna uplaćeno nešto više od 26 milijuna kuna. No zaustavimo se još malo na brojkama, naime, prema podacima Županije, održavanje Krčkog mosta kreće se u prosjeku od tri do četiri milijuna kuna i od 1990. godine kada je izgradnja mosta otplaćena, država je uprihodovala više od milijardu kuna na Krčkom mostu.

''Tim se novcem moglo izgraditi modernu četverotračnu prometnicu od mosta do grada Krka i do Valbiske, ali nije, a mi tim novcem alimentiramo održavanje ostalih prometnih pravaca u Hrvatskoj i izgradnju Svetog Ilije ili možda održavanje ostalih mostova u Hrvatskoj koji nisu pod naplatom. Ako znamo da naša županija godišnje uplati, povrh ovih sredstava, još nekih milijardu kuna više u državnu blagajnu, onda s pravom možemo tražiti da se dio sredstava vrati, pa makar kao subvencija na naplatu cestarina za naše građane'', istaknuo je Mandić u razgovoru za Novi list početkom godine.

Podsjetio je i da se cestovnu infrastrukturu gradi kako bi se određeno područje integriralo i kako bi se stanovništvu i gospodarstvenicima omogućilo da budu mobilni i konkurentni na tržištu, a posljedica toga bi trebali biti veći, a ne manji prihodi državne blagajne. Naime, uklanjanje naplatnih kućica na Krčkome mostu moglo bi povećati ukupne prihode jer će na otoke dolaziti više turista i izletnika.

Stoga, da bi se spriječilo diskriminaciju građana zbog naplate mostarine preko Krčkog mosta, iz Primorsko-goranskog saveza (PGS) zatražili su ukidanje mostarine za Krčki most. Situacija je, kažu, jednostavna: ''Mi samo želimo jednakost za sve''.

''Očekujemo da će Vlada do kraja godine ukinuti naplatu mostarine za stanovnike Primorsko goranske županije. Krčki most jedina je veza stanovnika otoka Krka s kopnom i Rijekom kao županijskim središtem. Taj most jedini je most u Republici Hrvatskoj određen kao objekt s naplatom cestarine što predstavlja neravnopravnost u odnosu na stanovnike drugih premoštenih otoka i rijeka u Hrvatskoj. Naplata mostarine posredno smanjuje standard življenja na sjevernojadranskim otocima jer su cijenom mostarine opterećeni proizvodi i usluge na otoku'', kazao je za Vijesti.hr tajnik PGS-a Ivica Linar.

S obzirom na to da je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u nekoliko navrata najavljivao da će odluka o mostarini za Krčki most biti donesena do kraja godine, a 2018. je na izmaku –  provjerili smo u resornom ministarstvu gdje je zapelo i zašto odluke - kakva god ona bila, nema.

''Odluka o ukidanju cestarine u tunelu Sv. Ilija donesena je prvenstveno kao demografska mjera i to uzimajući u obzir teške demografske i gospodarske prilike toga kraja. S obzirom na upite koji su pristizali za ukidanje naplate, rekli smo već da Krčki most, budući da je pristupna cesta kao i tunel Sv. Ilija, može biti razmatran. U tom kontekstu vode se razgovori sa Svjetskom bankom i kreditorima jer bi takva odluka imala utjecaj na proces restrukturiranja koji se trenutno provodi za 5,5 milijardi kuna težak dug u cestovnom sektoru'', kazali su za Vijesti.hr iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Drugim riječima, ništa nova jer ministar Butković gotovo identične stvari ponavlja već mjesecima, a odluke i dalje nema. Ali PGS ima ideju kako i tome doskočiti: ''S obzirom na to da su prihodi od naplate mostarine vezani uz zajam Svjetske banke za izgradnju autocesta, Ministarstvo može ponuditi druge izvore i aneksirati ugovor. Radi se o uobičajenim dopunama ugovora za koje nije bilo potrebno dosadašnjih šest mjeseci'', upozorava Linar.

''Vjerujemo da će o ovom važnom pitanju za građane naše županije, resorno Ministarstvo donijeti pozitivnu odluku u skladu s najavom do kraja ove godine'', dodaje. U suprotnom – Vladi se smiješi ustavna tužba, i to već ''u siječnju 2019. nakon isteka najavljenog roka. Naš pravni tim već radi na ustavnoj tužbi'', poručuje Linar.