Što o političkim igrama državnog vrha kažu građani donosimo u novom ekskluzivnom istraživanju

Kako građani Hrvatske iščitavaju sukob dvaju političkih brda? Agencija Promocija plus za RTL je ekskluzivno, od 2. do 5. studenog, provela istraživanje na 1300 ispitanika iz cijele Hrvatske.

Razlog najnovijeg sukoba predsjednika i Vlade, odnosno ministra obrane, ali i ministra vanjskih poslova, najviše ispitanika vidi u osobnoj netrpeljivosti. Dominantan je to stav više od 39 posto građana.

Nešto više od 20 posto poručuje da je riječ o borbi za prevlast u državi između premijera i predsjednika države.

Da je razlog sukoba u tome što ministar obrane ne poštuje Ustav i zakon, misli gotovo 11 posto, dok ih upola manje prstom upire u predsjednika Milanovića (5,4 posto građana).

Ostali su odgovori rjeđi: kao razloge dio građana navodi: probleme oko izbora veleposlanika (4,6 posto građana), obostrano nepoštivanje Ustava i zakona (4,1 posto građana), a dio vas poručuje da je sve ovo samo predstava za javnost (2,3 posto građana).

A kako vi vidite rješenje situacije u području obrane? Uvjerljivo najčešće kroz politički dogovor predsjednika i premijera. To je stav gotovo 60 posto građana. Još češće to zazivaju birači i vladajućeg HDZ-a (njih 73,9 posto), kao i birači Milanovićeve bivše stranke, SDP-a (73,2 posto).

Neusporedivo rjeđe i oni, ali i svi ostali građani, misle da se situacija u obrani treba riješiti smjenom ministra obrane Maria Banožića što zaziva Predsjednik (stav 15 posto građana).

Još je manje onih koji rješenje vide u smjenama i ministra i načelnika Glavnog stožera (njih 3,2 posto), a ostale opcije rijetko se spominju.

Manje od 3 posto (2,8 posto) rješenje vidi u Predsjednikovu opozivu, manje od 2 u opozivu predsjednika i smjeni načelnika Glavnog stožera (1,9 posto). Tek nešto više od 1 posto (1,4 posto) zaziva smjenu načelnika Glavnog stožera kao rješenje.

Ministar Banožić zazvao je, doduše potpuno usamljeno, opoziv predsjednika Republike, za što je potrebna dvotrećinska većina u Saboru, koje nema. A evo što vi mislite o takvoj opciji. Dominantan stav je NE! Vidimo, protiv pokretanja opoziva je 75 posto ispitanika.

Čak i prema biračkom tijelu tome se protivi više od polovine HDZ-ovih birača (53,9 posto). Za pokretanje opoziva predsjednika Republike je gotovo 16 posto građana.

A što mislite o Milanovićevu komunikacijskom stilu? Najviše građana, gotovo 40 posto, smatra da je njegova komunikacija ispod svake razine. No istodobno više od 26 posto građana poručuje da predsjednik govori ono što narod osjeća, razmišlja i govori, a sličan je postotak (26,2 posto) i onih koji smatraju da je važno ono što govori, a ne kako to iznosi.

Završavamo s vašim razmišljanjima o glavnom izvoru neprestanih sukoba na državnom vrhu.

Da je razlog premijerova osobnost i želja da ovlada državom u cijelosti najčešće ste detektirali (21,8 posto).

Sličan je postotak onih koji misle da razlog leži u nepostojanju istinske opozicije koju nastoji nadomjestiti predsjednik Milanović (20,4 posto).

15-ak posto smatra da je osobnost predsjednika koji želi zaštititi i osnažiti ustavnu poziciju glavni izvor konstantnih sukoba.

Da je problem u sukobu osobnosti premijera i predsjednika, stav je gotovo 13 posto građana, navodite još i ustavnu poziciju dvaju predsjednika u području sigurnosti i vanjske politike (10,6 posto). Ostalih je razloga malo (2,4 posto), a dio vas ne zna (15,7 posto) ili se ne želi izjasniti (1,1 posto).

I danas smo vas pitali, očekujete li pomake u odnosima dvaju predsjednika nakon što sutra, na sastancima Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost, sjednu za zajednički stol? Evo vaših očekivanja:

"Nije lijepo da se tako razgovaraju preko ekrana. Mogli su se naći i dogovoriti. SIgurno da ljude uznemiruju", kazala je Ivančica Grozdek iz Zagreba.

"Ne znam, ne znam što bih rekao. Nedolično od jednog i drugog", kazao je Mihovil iz Zagreba.

"Da budem iskren ja Milanovića podržavam, on što misli to kaže. A Plenković? Ma taj samo na Bruxselles misli", kazao je Jarko Andabak iz Zagreba.

"Milanović je u pravu, a Banožić samo smeta", kazala je Dubravka Tišler iz Zagreba.