Stavovi građana prema EU su podijeljeni: Što uoči govora o stanju Unije kažu hrvatski europarlamentarci

''Koronagodina'' stavila je na test institucije, a pokušaj odgovora na zdravstvenu i gospodarsku krizu bit će ključna rasprava o proračunu Europske unije koji se tiče i Hrvatske.

''Ono što je za Hrvatsku najbitnije jest da bude dovoljno sredstava za konkretnu solidarnost onima koji su najpogođeniji krizom, a to se odnosi prije svega na sektore, na turizam'', istaknuo je europarlamentarac Karlo Ressler. Uz financiranje programa, europski zastupnik Tonino Picula očekuje i odgovore na izazove u sedam područja ključnih za budućnost Unije, među kojima je i Europski zeleni plan: ''Korona je bila dodatni udarac našoj nagriženoj europskoj solidarnosti baš u trenutku kada je trebalo više Europe''. Ako se odgovori na izazove, Picula se nada buđenju optimizma. No, građani su podijeljeni. Prema istraživanju među 27 članica, 45 posto građanki i građana osjeća nesigurnost u Uniji, dok 41 posto gaji nadu u budućnost. Zbog krize je bez prihoda ostalo 28 posto građanki i građana Unije, a u Hrvatskoj njih 35 posto. Financijsku pomoć od obitelji i prijatelja u Europi je zatražilo devet posto građanki i građana, a 15 posto u našoj zemlji. ''Reakcija europskih institucija na pandemiju je bila spora. Vidjeli smo jednostrane odgovore država članica i sve je to dovelo u pitanje međusobno povjerenja članica i građana u Uniju'', upozorio je Picula, a Ressler kaže: ''Poprilično je to očito u ostalim mediteranskim državama kao što je Španjolska, Portugal i Italija gdje je gospodarski pad u drugom tromjesečju bio još veći, a za Hrvatsku je bitno da ta podrška bude što snažnija''. Predstavnici europskih građanki i građana propitkivat će rad Europske komisije, a već iduće srijede raspravljat će i o stanju Europske unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.