'Svojim pisanjem štetimo radikalnoj desnici i širimo prostor slobode'

Prošloga je tjedna izašao tisućiti broj Samostalnog srpskog tjednika Novosti, čiji je izdavač Srpsko narodno vijeće. Ovog petka na kioscima se našao i tisuću i prvi broj. Prvi broj Novosti objavljen je u prosincu 1999. godine, a u sadašnjem formatu na kioscima se pojavio deset godina kasnije. Tjednik se, zapravo, od glasila srpske nacionalne manjine prometnuo u jedno od najbritkijih i najangažiranijih političkih i društvenih tiskovina te jedan od najautentičnijih medijskih proizvoda u Hrvatskoj.

Otevši mu malo vremena između niza uredničkih obaveza, povodom tisućitog broja (zapravo, već 1001.) razgovarali smo s Nikolom Bajtom, glavnim urednikom tjednika Novosti.

Tjednik za racionalnu manjinu

BAJTO: Počeci su bili u periodu konsolidacije srpske zajednice od koje je nakon rata preostala samo trećina, kako je to predvidio arhitekt današnje Hrvatske Franjo Tuđman. Intencija je u početku bila da ta zajednica u Novostima čuje sebe, a onda, s vremenom, i da privuče pažnju drugih na svoj neravnopravni položaj. Prijelomni trenutak, nakon kojeg se Novosti izgrađuju kao "tjednik za racionalnu manjinu", bio je izlazak na trafike krajem 2009. godine. Podloga za prepoznavanje i okupljanje šireg čitateljstva su dosljedni antinacionalizam i lijeva orijentacija, a ostalo je došlo kroz autorsko jačanje i nastojanje da radimo pošteno novinarstvo.

BAJTO: Pored pisanja, neki od tih autora doprinijeli su promišljanju i oblikovanju današnjih Novosti, a Ivica Đikić bio je duže vrijeme i glavni urednik. Feral je ugašen iako su postojali i novinari i prilična publika za takvo novinarstvo. Meni to govori da je problem sistemski. Ono što se događa sistemski to je bacanje komercijalnih medija u ovisništvo o oglašivačima i to je ovaj HRT kakav imamo danas, glomazno ruglo od javnog medija koje tjera i sputava svoje najbolje kadrove, a najlošije koristi da emitira glupost i najcrnje zlo.

Današnji HRT promovira negatore holokausta, a onda još i tužbama udara na medije i novinare koji o njemu kritički pišu, proganja i vlastite ljude, koji se tamo još bore za bolje novinarstvo. Cijenim tu vrstu borbe, valja se boriti za bolje novinarstvo, drukčije ne ide. Prostor za njega bio je stvoren kroz Feral, danas ga stvaramo u Novostima, ali to isto čine i brojne kolegice i kolege svojim radom u komercijalnim i neprofitnim medijima. Za neprofitne je nakratko bilo uvedeno projektno financiranje, ali je, eto, brzo odbačeno, prepoznato kao greška u vladajućem sistemu. Neki je vide i u Novostima.

'Stječemo prijatelje, čestitaju nam na neprijateljima'

BAJTO: To je sastavni dio našeg rada. Profesorica Nadežda Čačinovič na proslavi hiljaditog broja čestitala nam je na neprijateljima. Stekli smo ih zato što smo probijali mjesto u javnosti za svoj koncept, a onda i zato što smo bili čvrsti pod navalom desnice koja je povratkom HDZ-a na vlast krenula u pohod. Udarila je na civilno društvo, medije, obrazovne, kulturne i druge institucije, pokrenula napad na nacionalne manjine, osobito srpsku, ali i na LGBT zajednicu i ostale ionako diskriminirane skupine. Nismo samo uzvraćali i držali liniju, svojim smo pisanjem nanosili toj desnici štetu, s ambicijom da širimo područje slobode. A stekli smo i puno prijatelja, kao što se vidjelo na našoj proslavi.

BAJTO: Nastavljamo raditi s pouzdanjem u dugoročni opstanak Novosti, taj osjećaj nismo gubili ni u nekim težim periodima. Naše društvo nikad nije bilo toliko politički upropašteno da u njemu ne bi postojala i neka zdrava uporišta. Nadam se da će ona jačati. Vjerujem da dio toga ovisi i o nama samima, vjerujem u novinarski rad, i vjerujem u ovu redakciju.