sjednica na hvaru /

RTL doznaje detalje konačnog prijedloga Zakona o otocima koji Vlada sutra predstavlja

U 2017. godini u otoke je sveukupno iz svih resora uloženo 1,7 milijardi kuna

VOYO logo
VOYO logo

Prvi put od 1996. godine sjednica Vlade se održava na otoku. Zadnji put je to bio otok Lastovo, a u petak će na Hvaru biti u fokusu Zakon o otocima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je sjednica Vlade koja će se sutra održati u Hvaru već pola godine pripremana, a posvećena je politici razvoja hrvatskih otoka te turističkoj godini, upravo u sklopu Dana hrvatskog turizma, a u povodu 150 godina turizma na otoku Hvaru. 

"Za nas je to sjajna prigoda da cijeloj javnosti predstavimo prvo da je bila milijarda eura ulaganja u hrvatski turizam, da ćemo imati ove godine 19 i pol milijuna turista, 106 milijuna noćenja, više od 12 milijardi eura prihoda. Dakle, jedna sjajna godina koja će potvrditi da nam turizam daje 20 posto BDP-a, plan za daljnja ulaganja, nagrade najboljim turističkim destinacijama", istaknuo je premijer Plenković.  

A kada je riječ o otocima najavio je da će se na sjednici Vlade čuti izvješće ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac o provedbi aktualnog Zakona o otocima.

Naglasio je da su ukupne investicije svih aktera, dakle i javnih poduzeća i svih resora za hrvatske otoke milijarda i 700 milijuna kuna.

"Mi idemo nakon 20 godina s novim Zakonom o otocima, konceptom pametnih otoka, bolja povezanost, bolja kvaliteta života ljudi na otocima, 49 podtočaka u točci sedam na konkretnim projektima svih županija, dakle, ovo nije sjednica posvećena samo otocima u Splitsko-dalmatinskoj županiji nego cijeloj Hrvatskoj", istaknuo je premijer Plenković.

RTL doznaje detalje Zakona o otocima

Na sutrašnjoj sjednici bit će donesen paket zakona, a RTL doznaje detalje konačnog prijedloga Zakona o otocima.

Novim Zakonom se želi uskladiti i napraviti veća  koherentnost politike otočnog razvoja s nacionalnim i europskim politikama i zakonodavstvom. Teži k jačanju i uvođenju novih i suvremenih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja. Otoci će se definirati kao područja s razvojnim posebnostima i posebnom situacijom. Cilj je jače uključivanje svih dionika politike razvoja otoka, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka.

U odredbe novog Zakona uključeni su svi prijedlozi tema, mjera i aktivnosti predloženih od članova radne skupine, članova Otočnog vijeća, otočne zajednice i hrvatske javnosti kroz provedena dva e-Savjetovanja što je rezultiralo propisivanjem sljedećih novih mjera:

- uvođenje pojma otočnost

- sređivanje katastra i zemljišnih knjiga

- uklanjanje otpada s otoka

- eksploatacija mineralnih sirovina na otocima

- održivi razvoj otoka po konceptu "pametnih otoka"

- novi modeli razvrstavanja otoka

- novi pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka

- otočni razvojni pokazatelji

- novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka

- uvođenje otočnih koordinatora

- ustrojavanje otočnih prioritetnih i urbanih područja

- proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice

- gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta na otocima

- poticanje razvoja civilnog društva, zadrugarstva i društvenog poduzetništva na otocima

Unapređenjem postojećih mjera te uvođenjem novih mjera u Zakon, postići će se ciljano upravljanje otočnom politikom i održivim razvojem kroz podizanje kvalitete i uvjeta života na otocima uz dostupnost usluga prilagođenih današnjem vremenu i potrebama stanovništva, zatim demografska i gospodarska revitalizacija te samoodrživost i samodostatnost na principima "pametnih otoka".

Do sada je tijekom mandata ove Vlade, odnosno u 2017. godini u otoke sveukupno iz svih resora uloženo 1,7 milijardi kuna.

Projekt vrijedan milijun kuna: Osnivanje posebnog Tajništva za otoke inicirao hrvatski eurozastupnik

Predstavnici HEP-a upoznali članove Vlade s investicijama do 2021.

Premijer je na Hvaru i zbog sastanka s HEP-om. Sa članovima Vlade obišao je trafostanicu Stari Grad na otoku Hvaru, gdje se izvode radovi na rekonstrukciji i povećanju snage tog elektroenergetskog postrojenja.

Predstavnici HEP-a rekli su kako planiraju do 2021. godine u elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj uložiti gotovo šest milijardi kuna.  Samo za priobalje i otoke planiraju izdvojiti oko milijardu i 200 tisuća kuna.

Uz mrežu, HEP na Jadranu ulaže u punionice za vozila na električni pogon te obnovljive izvore energije. Radove na obnovi trafostanice na otoku Hvaru posjetio je i predsjednik Vlade. Iz HEP-a ističu da na većini njihovih projekata rade domaće tvrtke.

"Posebno je zanimljivo da će u otok Hvar biti investirano oko 60 milijuna kuna u sljedeće tri godine što smatramo izrazito dobrim, jednim novim investicijskim ciklusom hrvatske elektroprivrede i na taj način će se naravno osigurati opskrba električnom energijom i za otok tijekom cijele godine a posebno dovoljno električne energije u vrhu turističke sezone", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na Hvaru Dani turizma, direktor HTZ-a za RTL: 'Sjednica Vlade je dokaz da vode računa o turističkom sektoru'

HEP grupa će  od 2018. do 2021. godine uložiti oko četiri milijarde u distribucijsku i više od 1,8 milijardi kuna u prijenosnu mrežu, čime će omogućiti sigurnost opskrbe postojećih i budućih potrošača u čitavoj Hrvatskoj. Planirane investicije HEP će u najvećoj mjeri realizirati angažiranjem domaćih tvrtki, čime će potvrditi svoju pokretačku, sinergijsku ulogu u hrvatskom gospodarstvu. stoji u priopćenju HEP-a.

"Pozivamo sve mlade da ostanu na otocima, uključe se u gospodarski ciklus i u turizam te na taj način ostanu u Hrvatskoj što nam je svima primaran interes", kazao je Frano Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali