
Šest najuzbudljivijih znanstvenih otkrića koja nam mnogo toga čine jasnijim!

Prošli tjedan bio je jako uzbudljiv za znanost. Naime, brojna otkrića i događaji ozbiljno su uzdrmali zaljubljenike u racio i nauku.
Donosimo vam najvažnije događaje iz svijeta znanosti od proteklog tjedna:
1. Fotografije New Horizonsa otkrile ledene planine na Plutonu
Znanstvenici su u srijedu objavili prve fotografije koje je sonda New Horizons snimila na povijesnom letu pored patuljastog planeta.
Svemirska letjelica prošla je pored Plutona u utorak i približila mu se na 12.500km te prikupila gomilu podataka.
Na Plutonu postoje planine sastavljene od leda i visoke
poput Stjenjaka u SAD-u
, pokazale su fotografije.
Također su otkrile znakove geološke aktivnosti na Plutonu i
njegovu mjesecu Charonu.
Znanstvenik John Spencer rekao je novinarima da prve snimke površine Plutona otkrivaju teren koji se na površini pojavio zahvaljujući nekom geološkom procesu, poput vulkana, prije najmanje 100 milijuna godina.
2. U CERN-u otkrivena nova vrsta čestica!
Znanstvenici, koji rade na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u, novu vrstu subatomskih čestica nazvanih pentakvarkove.
Situacija je slična kao i s Higgsovim bozonom. Naime, takva vrsta
čestice zadnjih 50 godina postojala je u teoriji, no znanstvenici
je nikako nisu mogli dokazati. Fizičari Murray Gell
Mann i George Zweig su još 1964.
godine, neovisno jedan o drugome, iznijeli teoriju postojanja
postojanje subatomskih čestica poznatih kao
kvarkovi.
"Pentakvark nije bilo koja nova čestica. Ona predstavlja način na koji se grupiraju kvarkovi, po uzorku koji nije viđen u više od 50 godina dosadašnjih eksperimentalnih istraživanja. Proučavanje njihovih svojstava omogućit će nam da bolje razumijemo kako je tvar, protoni i neutroni od kojih smo svi sastavljeni, ustrojena", pojasnio je glasnogovornik LHCb-a Guy Wilkinson.
3. Zagrijavanje oceana je nezaustavljivo!
U izvješću o klimi za 2014. godinu, temeljenom na istraživanjima
413 znanstvenika iz 58 zemalja, zagrijavanje oceana zbog
klimatskih promjena je nezaustavljiv proces. Nakon rekordnih
temperatura prošle godine, znanstvenici smatraju kako su dizanje
razine more i ekstremne vremenske nepogode neizbježne u
budućnosti. Stoga, upozoravaju kako ljudska vrsta pod hitno mora
reducirati emisije ugljikovog dioksida.
4. Robot prošao test samosvijesti: umjetna inteligencija je pristojna
Znanstvenici s njujorškog instituta Rensselaer AI and Rearoning Lab (Rair) gurnuli su svijek korak u budućnost, ili, kako bi skeptici rekli, u SF film strave i užasa. Naime, oni su pred tri humanoidna robota postavili zagonetku. Dvojici je rečeno kako su dobili 'pilulu za zaglupljivanje', koja im oduzima dar govora. Nakon toga su sva trojica upitana koji od njih može govoriti. Dvama robotima je isključena mogućnost da govore, a treći je odgovorio: "Ne znam". Međutim, nakon što je čuo vlastiti glas i prepoznao ga kao svoj, predomislio se: “Oprostite, sada znam. U stanju sam dokazati da ja nisam dobio tabletu za zaglupljivanje”.
Taj odgovor je jasno demonstrirao kako su razvijeni roboti koji
imaju početnu razinu samosvijesti, ali i pristojnosti.
5. Pronađena stanica sperme stara 50 milijuna godina
Fragmenti sperme stariji više od 50 milijuna godina pronađeni su
zarobljeni u fosiliziranoj čahuri crva na Antarktici. U studiji
objavljenoj u časopisu The Royal Society journal Biology
Letters zaključeno je kako je riječ o uzorku sperme 10
milijuna godina stariji od dosad najstarijeg poznatog uzorka
životinjske sperme.
6. Pronađeni fosili najvećeg dinosaura u Japanu
Dva fosilizirana zuba najvećeg dinosaura mesoždera koji je ikada živio na području današnjeg Japana pronađena su u sloju zemlje starom 81 milijun godina na jugozapadu zemlje, objavljeno je u utorak.
Zubi su prvi fosili dinosaura iz porodice
Tyrannosauridae pronađeni na području Japana,
objavio je Muzej dinosaura u Fukuiju. Procjenjuje se da je
dinosaur bio dugačak oko 10 metara.
Riječ je o važnom nalazu budući da je velik broj fosila dosad pronađenih u Aziji pokazao da su na tom kontinentu živjeli relativno mali dinosauri mesožderi, u usporedbi s područjem današnje Sjeverne Amerike.
Dinosauri iz porodice Tyrannosauridae živjeli su u Sjevernoj Americi i Aziji u razdoblju Krede (prije 145 do 66 milijuna godina), a bili su dugački od pet do deset metara.
















