Organizacije civilnog društva: 'Tražimo sankcioniranje nasilja i prestanak kolektivnog protjerivanja izbjeglica'

''Kolektivna, nezakonita i nasilna policijska protjerivanja izbjeglica na granicama Hrvatske nastavljaju se bez obzira na uporna upozorenja brojnih međunarodnih i domaćih institucija i organizacija'', upozorili su Centar za mirovne studije (CMS) i Are you Syrious? (AYS) te Inicijativa Dobrodošli na predstavljanju novog, već petog izvještaja o nezakonitim protjerivanjima i nasilju Republike Hrvatske: 'Nezakonite prakse i sustavno kršenje ljudskih prava na granicama Europske unije'.

Organizacije stoga pozivaju na odgovornost Ravnateljstvo policije, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i načelnika Uprave za granicu Zorana Ničena. Traže istragu i sankcioniranje nalogodavaca i pojedinačnih policijskih službenika koji su, tvrde, svojim postupanjem prekoračili ovlasti i prekršili zakone iako zakon omogućuje odbijanje izvršenja nezakonite naredbe.

Patrik Macek / PIXSELL Gdje je nestalo više od 5.000 ljudi? MUP negira optužbe Njihov se izvještaj nastavlja i na nedavno objavljene izvještaje Amnesty Internationala, UNHCR-a, organizacije No Name Kitchen i drugih međunarodnih aktera koji prate stanje na hrvatskih državnim granicama. MUP sve njihove pritužbe redovito odbacuje tvrdeći da se radi o zakonitom postupanju policije, koja štiti hrvatske granice provodeći održivu politiku migracija i poštujući nacionalne i europske zakone.

No, nisu hrvatske vlasti jedine problematične, naime,''lančana protjerivanja događaju se od Italije do Bosne i Hercegovine preko Slovenije i Hrvatske'', upozorili su aktivisti organizacije Italian Consortium of Solidarity, koji su također bili na predstavljanju izvještaja.

U samom Izvještaju o nezakonitim protjerivanjima i nasilju Republike Hrvatske: 'Nezakonite prakse i sustavno kršenje ljudskih prava na granicama Europske unije' sabrana su neka od svjedočanstava prikupljenih na terenu zadnjih mjeseci. Ona iz prve ruke govore o premlaćivanju, ponižavanju, izgladnjivanju i seksualnom nasilju prema izbjeglicama i migrantima koji su zatečeni na području Republike Hrvatske te se navodi da je dokumentirano najmanje 10.000 nezakonitih protjerivanja.

MUP RH navodi da je tijekom 2018. godine u nezakonitom prelasku državne granice zatečeno 8.207 osoba od čega je iz Hrvatske 2.961 osoba pokušala prijeći u Sloveniju, a osam osoba u Mađarsku; dok je u Hrvatsku 1.829 osoba pokušalo ući iz Srbije, 676 iz BIH, 19 iz Crne Gore, 15 na različitim lokacijama koje su dio pomorskog i zračnog prometa; dok je 2.699 osoba zatečeno na 'nepoznatom dijelu granice – u dubini teritorija RH'.

Od tih 8.207 osoba, 1.438 osoba vraćeno je u treće zemlje, 1.068 osoba je zatražilo azil, 536 osoba je smješteno u detenciju, ali nejasno je što se dogodilo s preostalih 5.165 osoba – gdje su one i gdje je zabilježeno kako je policija postupala prema njima? Spomenute organizacije pretpostavljaju da je riječ o ljudima koji su nelegalno izbačeni iz Hrvatske te očiglednu razliku u statističkim podacima koje različiti akteri objavljuju te uzimaju kao važnu činjenicu u postupanju policije prema izbjeglicama i migrantima.

Naime, međunarodne organizacije upućuju na znatno veći broj osoba koje su protjerane ili odvraćene - prema MUP-ovoj terminologiji, od strane hrvatskih policijskih službenika, a MUP u dokumentu koji bi trebao sadržavati temeljne sigurnosne pokazatelje zapravo ukazuje na to da, smatraju organizacije, ne znaju ili ne žele reći kamo je s teritorija RH nestalo čak 5.156 osoba. 'Točne statistike o nezakonitom protjerivanju izbjeglica iz Hrvatske u susjedne države nema'

''Moguće je da se radi o propustima u bilježenju, no praćenje nekih međunarodnih organizacija ukazuje na to da je broj ljudi koje sustav nije zabilježio zapravo mnogo veći. Nalazi međunarodnih institucija govore i da MUP te ljude nije samo 'izgubio', nego ih je pritom i 'dobro namlatio'. Točne statistike o nezakonitom protjerivanju izbjeglica iz Hrvatske u susjedne države nema, no uvidom u praćenja koja postoje, možemo ugrubo zaključiti da se radi o najmanje 10.000 osoba'', procjena je ljudskopravaških organizacija.

Are You Syrious, Centar za mirovne studije, i Inicijativa Dobrodošli stoga zahtijevaju hitan prekid nezakonitog postupanja prema izbjeglicama i volonterima i upozoravaju da se ''Hrvatska zbog takvog ponašanja našla na sramotnoj listi zemalja u kojima se ne poštuju temeljna ljudska prava, zajedno s Mađarskom i Italijom čiji su režimi postali paradigmatski primjeri nedopustivog ophođenja prema izbjeglicama, migrantima i organizacijama civilnog društva''. ''Europa koja bi trebala biti korektiv ovakvih praksi nažalost to nije, jer politike 'obrane' Tvrđave Europe dolaze upravo iz njezinih struktura. Te politike su fokusirane na zaštitu vanjskih granica i štetne sporazume sa zemljama poput Turske i Libije kako bi zadržale ljude izvan Europe, a kao metode koriste policijsku represiju, rasnu profilaciju i razne forme nasilja od kojih su neke predstavljene u ovom izvještaju'', upozoravaju organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Patrik Macek/PIXSELL

Problem je to s kojim su upoznati i zastupnici Europskog parlamenta (EP) te su dan ranije na sjednici Odbora EP-a za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove oštro prozvali Vladu Republike Hrvatske zbog nasilja prema izbjeglicama i pritiska na udruge koje štite njihova ljudska prava.

Europski parlamentarci tražili su od Europske komisije da navede koje će korake poduzeti te jesu li već pokrenuli prekršajni postupak prema hrvatskim vlastima zbog nezakonitog protjerivanja 7.000 ljudi o kojima su zastupnici Europskog parlamenta bili obaviješteni. Također, od hrvatske Vlade su zatražili hitni prestanak kolektivnog protjerivanja i omogućavanje pristupa azilu sukladno međunarodnom, europskom i nacionalnom pravu.

Patrik Macek / PIXSELL

Paralelno s tim zasjedanjem, 30 zastupnika Europskog parlamenta objavilo je otvoreno pismo Europskoj komisiji i Vladi Republike Hrvatske u kojem traže hitni prekid svih nezakonitih postupanja prema izbjeglicama, ali i prema udrugama, pravnicima i drugim braniteljima ljudskih prava izbjeglica i migranata. Dodatno, zatražili su provjeru načina na koji su vlade Hrvatske, BiH te Srbije utrošile europski novac namijenjen zaštiti granica, ali i temeljnih ljudskih prava izbjeglica jer sumnjaju da je došlo do zlouporabe dodijeljenih sredstava.

''Brutalne prakse premlaćivanja i prisilnih protjerivanja koje provode policijski službenici na hrvatskoj granici, protivne su domaćim i međunarodnim zakonima te direktivama'', podsjećaju organizacije za ljudska prava i ističu da ljudi koji traže sigurnost u zemljama EU nisu samo puke brojke i statistike, već ljudi čija individualna iskustva svjedoče o brutalnosti Tvrđave Europe.

Ljudi ušutkani i obespravljeni na granicama Europske unije ''Nasilna, ilegalna i prisilna protjerivanja ljudi te onemogućavanje pristupa sustavu azila guraju ljude u sivu zonu zakona i izlažu ih daljnjoj nesigurnosti i opasnosti. Unutar te sive zone oduzeta su im ne samo njihova ljudska prava, već i temeljno dostojanstvo'', upozoravaju te napominju da je cilj ovog izvještaja je da se kroz individualna svjedočanstva otvori prostor za glasove ljudi koji su ušutkani i obespravljeni na granicama Europske unije što se duboko odražava i na njihovo zdravlje''.

Također ističu i da se ''osim kriminalizacije ljudi koji traže sigurnost, ponovo suočavamo s iznimno problematičnim praksama policijskog pritiska na odvjetnike i organizacije civilnog društva koje pružaju podršku izbjeglicama''. A da hrvatska policija krši zakone i Ustav dok DORH šuti, a politika otežava rad na zaštiti ljudskih prava, upozorila je u svojem Izvješću za 2018. godinu i pučka pravobraniteljica Lora Vidović: “Tijekom 2018. MUP je pučkoj pravobraniteljici nezakonito uskratio neposredan pristup predmetima i podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima u Informacijskom sustavu MUP-a, koji je ujedno i jedini izvor tih podataka”. Naime, Vidović je osobno u policijskoj postaji Donji Lapac onemogućen nenajavljen pristup policijskom sustavu, a neposredan uvid u informacijski sustav MUP-a je od neprocjenjive važnosti  jer joj je MUP već ranije dostavljao podatke za koje se neposrednim uvidom u spise predmeta utvrdilo da su nepotpuni i/ili netočni, upozorila je pravobraniteljica u svojem Izvješću u kojem upozorava i da takvo onemogućavanje pučke pravobraniteljice u obavljanju poslova u skladu s ovlastima predstavlja grubo kršenje Ustava RH i nekoliko zakona.