
Donosimo savjete kako pomoći osobi kojoj je pozlilo od vrućine

Zagrebački gradski ured za zdravstvo izdao je upozorenje na umjerenu opasnost od toplinskog udara za četvrta, petak i subotu.
Napominju kako toplinski val umejrene opasnosti može izazvati dehidraciju sa simptomima glavobolje, suhe kože i usana, povećane tjelesne temperature, ubrzanog rada srca i mučnine. Jedina prevencija je uzimanje većih doza tekućina, a najvažnije vode.
Jači toplinski val, onaj velike i vrlo velike opasnosti može izazvati pored dehidracije, suhe i crvene kože te ubrzanog bila i sunčanicu, pretjeranu vrućinu, mučninu i povraćanje, grčeve, prestanak reguliranja tjelesne temperature, iznenadni kolaps i pad tlaka, glavobolju, vrtoglavicu, pulsiranje u grudima i ušima, a u najgorim slučajevima može biti i po život opasno.
Iz gradskog ureda za zdravstvo upozoravaju kako je u danima u kojima postoji opasnost od nastupa toplinskog vala važno izbjegavati direktno izlaganje suncu između 10-17h, piti dovoljno tekućine, vodu ili nezaslađeni čaj, pića bez alkohola, nositi laganu zaštitnu odjeću i obuću, sunčane naočale, šešir, smanjiti fizički napor, držati se hlada, rashladiti se boravkom u hladnijim prostorima i tuširanjem mlakom vodom, starije i djecu (i kućne ljubimce) važno je ne ostavljati ih bez nadzora na suncu, jesti laganiju hranu bogatu vodom (svježe voće i povrće, juhe).
Najugroženije skupine su:
Dojenčad i mala djeca
Trudnice
Osobe starije od 65 godina
Bolesnici s kroničnim bolestima (hipertenzija, srčani bolesnici, plućne kron. bolesti, dijabetes…)
Radnici izloženi suncu i vrućini (građevinski radnici, poljoprovrednici…
Preporuke:
Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Vulnerabilne skupine – ne izlaziti na otvoren između 10 i 17 sati.
Prozračna lagana odjeća uz zaštitu glave (šešir, kapa).
Uzimati dostatnu količinu tekućine (1,5 – 2 litre dnevno).
Rashladiti prostor u kojem se boravi.
Tuširati se u mlakoj vodi.
Izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Laganija hrana, manji i češći obroci.
Izbjegavati teža fizička opterećenja na otvorenom i neadekvatno hlađenom prostoru.
Ne ostavljati djecu u parkiranom vozilu.
Kada zatražiti pomoć:
Slabost i nemoć uz vrtoglavice, jaka glavobolja, mučnina i povraćanje, visoka tjelesna temperatura.
Što učiniti:
Što prije otići u hladniji prostor i leći u horizontalni položaj.
Kod grčeva (najčešće u nogama i rukama nakon fizičkog napora) piti tekućinu koja sadrži elektrolite. Ukoliko grčevi ne prestaju nakon sat vremena – potražiti medicinsku pomoć.
Ako osoba ima vruću, suhu kožu ili je delirantna, nerazumno razgovara ili je nemirna s grčevima ili je bez svijesti:
Odmah zvati hitnu medicinsku pomoć
Smjestiti osobu u hladni prostor u vodoravni položaj, podignuti mu noge, odstraniti odjeću i započeti s hlađenjem.
Hladni oblozi (tekuća voda – ne voda iz hladnjaka) na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator
Hladiti osobu dok tjelesna temperatura ne padne ispod 380 C
NE davati lijekove za snižavanje temperature (acetilsalicilna kiselina, paracetamol)
Osobu bez svijesti postaviti u bočni položaj





















