Milijuni propadaju, godine se troše, provjerili smo tko oko Srebrnjaka ne govori istinu

Nakon što se tema Srebrnjaka probila u predizbornoj kampanji na proteklim lokalnim izborima, dr. Boro Nogalo u velikom intervjuu za danas.hr ustvrdio je da za projekt Translacijskog centra Dječje bolnice Srebrnjak (CCTM)nema volje u gradskoj vlasti te da nije istina da se projekt, težak oko 57 milijuna eura, ne može nastaviti. 

U RTL Detektoru provjerili smo navode koje je iznio u intervjuu i koji možete pogledati OVDJE. 

O raskidanju ugovora

Dr. Nogalo tako tvrdi da je neistina da je projekt propao i da je ugovor za njega raskinut.

Naveo je: "Nije istina. Projekt se može aktivirati kroz novo projektno razdoblje, koje traje do 2027., odnosno uz produžetak do 2030. godine. Može se podnijeti ispravna prijava za faziranje projekta i može se povući novac od gotovo 60 milijuna eura za projekt iz sadašnjeg financijskog razdoblja EU. Podsjećam javnost, Ugovor o projektu potpisale su Dječja bolnica Srebrnjak i Europska unija preko Ministarstva znanosti. Neka netko u Gradu ili Ministarstvu pokaže dokument ili odluku da je Europska unija, koja daje novac odustala ili donijela odluku da je projekt propao! Ugovor mogu raskinuti samo dvije strane potpisnice – bolnica i Grad ili Ministarstvo znanosti i Europska unija. Pozivam - pokažite dokument tko je odustao od dječje bolnice Srebrnjak i da je projekt propao!"

Ako je suditi prema odgovorima koje smo primili, točno je da ugovor za ovaj projekt nije raskinut s EU. 

Upit smo poslali na nekoliko adresa, odgovorili su nam Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) te su u svom odgovoru naveli da ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava nije raskinut, ali da je provedba završila. 

SAFU: 'Ugovor nije raskinut'

U njihovu odgovoru stoji: "Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava: Dječji centar za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak (CCTM) nije raskinut, već je, u skladu s ugovornim odredbama, provedba završila 12. prosinca 2023. godine."

Poslali smo upit i na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odgovor nismo primili, kao ni iz Grada Zagreba. 

Iz Dječje bolnice Srebrnjak nisu odgovorili izrijekom je li projekt propao te postoji li odluka o tome od strane Grada ili Dječje bolnice Srebrnjak, dodatno nisu izravno odgovorili i postoji li odluka o raskidanju ugovora EU i Dječje bolnice Srebrnjak/Grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

'Više se nije mogao realizirati'

Ipak, poslali su ovakav odgovor: "Projekt CCTM je započeo u srpnju 2019. godine i trebao je biti završen do ožujka 2022. godine, no nakon 23 od 32 mjeseca provedbe, tj. do lipnja 2021. godine, kada je upravljanje gradom preuzela ova gradska uprava, realizacija projekta bila je ispod 0,01 posto odnosno na svega 18.025,91 eura. Dakle, izgubljene su bile dvije godine i postalo je nemoguće završiti projekt u roku. Da je nastavljena njegova provedba bez da je završen u roku, sav financijski teret od oko 60 milijuna eura koji je trebao biti povučen iz EU fondova pao bi na gradski proračun. To bi bilo financijski neodgovorno prema građanima Zagreba. Jasno je stoga da je projekt upropašten prije nego je sadašnja uprava preuzela upravljanje gradom.   

No, da bi projektu dao šansu, još 2022. godine Grad Zagreb podržao je bolnicu Srebrnjak u zahtjevu za faziranje projekta, odnosno u zahtjevu za odgodom roka za provedbu projekta, u dopisu prema nadležnim ministarstvima i SAFU, kako bi se CCTM projekt mogao realizirati u novoj EU financijskoj perspektivi 2021-2027. godina, jer je svima bilo jasno da se zbog nečinjenja prethodne uprave taj projekt nije više mogao realizirati u prošloj financijskoj perspektivi.  

 

U međuvremenu su Grad Zagreb i DB Srebrnjak Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih poslali revidiranu dokumentaciju. Bolnica je u kolovozu 2024. godine od SAFU zaprimila Odluku o povratu bespovratnih sredstava u iznosu od 1.1 milijun eura, bez odluke o faziranju, te je u prosincu 2024. godine vraćen iznos prema Odluci, odnosno oko 1,1 milijun eura do tada potrošenih sredstava, ali ne i svih 60 milijuna eura koliko bi se moralo vratiti da se išlo s provedbom projekta bez mogućnosti njegova dovršetka u prethodnoj EU financijskoj perspektivi, i bez odluke o nastavku njegove provedbe u novoj EU financijskoj perspektivi. "

Ako je suditi prema dobivenim odgovorima, ugovor o ovom projektu još postoji, nije raskinuti, ali se naprosto više ne provodi, a ako je suditi prema stavu bolnice, koji je identičan stavu Grada Zagreba koji smo ranije objavili i čije detalje odgovora možete pronaći OVDJE, onda za njime ne postoji ni političke volje. 

Nastavak projekta kroz faziranje

Dr. Nogalo je u intervjuu naveo da postoji mogućnost da se projekt nastavi kroz, takozvano, faziranje, odnosno prenošenje projekta u tekuće financijsko razdoblje EU, s obzirom na to da se nije dovršio u prošlom. Naveo je da se pokušala predati dokumentacija za to, ali da je ona vraćena na doradu. Poslije toga ništa se nije dogodilo. 

Pitali smo Grad Zagreb i bolnicu tko je popunjavao prijavu za faziranje projekta koja je odbijena i je li to bila sadašnja ravnateljica bolnice dr. Duška Markov Glavaš te je li Grad Zagreb ili možda bolnica poslala odgovor da se dokumentacija dopuni. Odgovor nismo dobili, kao ni iz Ministarstva znanosti. 

Bolnica 'Prijatelj djece'

Nogalo je u intervjuu na pitanje "je li bolnica i dalje Prijatelj djece" odgovorio da ne zna i da se certifikat nije obnovio. 

Iz bolnice su odgovorili da bolnica ipak i dalje ima taj status. Naveli su: "Dječja bolnica Srebrnjak ima status 'Prijatelja djece'."

Dakle, nije točna tvrdnja da se certifikat nije obnovio, on i dalje postoji. 

Liste čekanja 10-12 mjeseci

Dr. Nogalo je također ustvrdio da su liste čekanja sada u bolnici između 10 i 12 mjeseci.  

"Bolnica se raspada. Liste čekanja su sada 10 do 12 mjeseci. Za vrijeme gradonačelnika Bandića i mene dok sam bio u Upravi bolnice bile su mjesec ili dva - sve se rješavalo tom periodu". 

Iz bolnice su odgovorili kolike su liste čekanja: "One mogu varirati od jednog dana do devet mjeseci, ovisno o specifičnoj medicinskoj djelatnosti, a na neke preglede i pretrage potrebno je dulje čekanje zbog složenosti usluge. Nije točno da su liste čekanja u vrijeme mandata bivšeg ravnatelja Bore Nogala bile do dva mjeseca."

Ako je suditi prema odgovoru iz bolnice, liste čekanja su u velikom rasponu - od jednog dana, do preko devet mjeseci. S obzirom da ni jedna ni druga strana nisu detaljno obrazložile na što se točno odnose liste čekanja, jesu li najdulje (i najkraće) liste čekanja iznimka ili one prevladavaju, ova bi se tvrdnja dr. Nogala trebala uzeti s oprezom, ali s oprezom se treba uzeti i pojašnjenje druge strane (bolnice) jer nisu detaljno obrazložili svoje navode.

Dodatno, bolnica nije obrazložila dodatno da "liste u vrijeme mandata dr. Nogala bile do dva mjeseca" pa se i ovo treba uzeti s rezervom. 

Dakle, tvrdnje obje strane u ovom kontekstu trebalo bi uzeti s oprezom jer nema dodatnog pojašnjenja. 

 

Liječnici i privatne ordinacije

D. Nogalo rekao i da u njegovo vrijeme "nitko nije tražio da bi radio privatno".

"Bolnica je prije radila 110–120 posto. Imali smo polikliniku, dnevnu bolnicu, stacionar, jednodnevne operacije i zato, kada ljudi rade punim pogonom, nemaju ni volje ni potrebe raditi dodatno privatno. Nitko u moje vrijeme nije imao ni želje za tim", naveo je. 

Provjerili smo s bolnicom i te navode te su odgovorili: "Odobrenja zdravstvenim radnicima za rad u privatnoj praksi donose se sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. I u  vrijeme kada je ravnatelj bio dr. Nogalo, liječnici su radili u drugim ustanovama na temelju njegovog odobrenja."

Iako su to ustvrdili, u svom odgovoru nisu podastrijeli informaciju koliko je ljudi u vrijeme dr. Nogala radilo privatno. Dodatno, nisu naveli podatke o tome koliko sada ljudi u toj bolnici radi i privatno kako bi se dobio osjećaj razmjera toga da liječnici u bolnici rade dodatno u privantim praksama prije i sada. 

Zato i kod ovog pitanja obje strane treba uzeti s rezervom u njihovim tvrdnjama bez dodatnih podataka. 

Poslovanje bolnice

Dr. Nogalo rekao je i da bolnica radi "na 60 posto,a da se na Upravnom vijeću utvrdili su da se radi na 75 posto". Dodao je i da su u njegovo vrijeme radilo i do 120 posto.

Iz bolnice odgovaraju: "Vezano uz navode da Bolnica trenutno loše financijski posluje, ističemo da je upravo u mandatu ove Uprave, smanjila obveze prema dobavljačima na manje od 30 dana i uredno se izvršavaju. Uz podršku Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva, Bolnica je započela cjelovitu obnovu, čiji završetak očekujemo do kraja lipnja 2026. te zbog toga  trenutno djeluje na četiri izdvojene lokacije. Unatoč tome,  kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite u potpunosti je zadržan te je u prva tri mjeseca 2025. realizirao 86 posto ugovora s HZZO-om. Radovi cjelovite obnove financirani su iz EU sredstava, a opremanje medicinskom i nemedicinskom opremom te uređenja okoliša bit će financirani iz Proračuna Grada Zagreba. Ukupna vrijednost cijele investicije iznosi približno 20 milijuna €. Sredstva za sanaciju dugovanja i pomoć u podmirenju obveza Bolnica prima jednako kao i druge zdravstvene ustanove u RH. U tome solidarno sudjeluje osnivač, a od 2020. do 2024. sudjelovala je i Republika Hrvatska."

Ako je suditi prema navodima bolnice ova tvrdnja dr. Nogala o tome da se radi na 60 (odnosno 75) posto netočna. 

Dr. Nogalo u intervjuu govorio i o broju zaposlenih u bolnici pa ustvrdio: "Kad sam ja bio u bolnici bilo je zaposleno oko njih 205, sada oko 250. S 15 do 20% djelatnika bili smo puno efikasniji i bez minusa u poslovanju."

Iz bolnice nisu odgovorili na ovo pitanje nego su poslali općeniti odgovor: "Broj zaposlenih u Bolnici u skladu je s Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta." 

Ovu bi tvrdnju trebalo dodatno provjeriti s obzirom na to da bolnica nije odgovorila na postavljeno pitanje. 

POGLEDAJTE VIDEO Sumnjiva smjena ravnatelja, privođenje i pravomoćna presuda: Donosimo detalje 'trilera' oko Dječje bolnice Srebrnjak