Hrvati ne žele raditi za ovako mizernu plaću pa su na ovom otoku zaposlili 11 Egipćana

Zbog nedostatka sezonske radne snage, na jedan su dalmatinski otok već stigli radnici iz Egipta, njih 11. Radit će kao pomoćno osoblje u hotelu, no neće izravno komunicirati s gostima zbog neznanja jezika, piše Slobodna Dalmacija.

Plaće su 20 posto niže od hrvatskog prosjeka

No još 15 tisuća radnika nedostajat će ovog ljeta u Hrvatskoj. Vlada je zbog tolikog nedostatka sezonskih radnika dopustila povećanje kvote za sezonsko zapošljavanje stranaca, pa tako poslodavci sada mogu 'uvesti' 7660 stranih radnika. No čini se da je i njih, kao i domaće sezonce, teško pronaći, s obzirom na niske plaće koje im se nude. Ostalo je još 1359 dozvola za pomoćne radnike u turizmu. Nema zainteresiranih za sezonski rad od nekoliko mjeseci u turizmu i ugostiteljstvu za plaću koja je oko 20 posto niža čak i od hrvatskog prosjeka, pa je tako teško pronaći 80 turističkih animatora, 100 masera, 50 turističkih zastupnika, 10 instruktora ronjenja, 700 kuhara i 3715 radnika za pomoćno osoblje, koliko ih se smije uvesti prema kvoti. Kako se strani radnici nisu javili iz susjednih zemalja, poslodavci u turizmu sada su u potrazi za radnicima iz arapskih zemalja, gdje je standard niži pa bi im rad za plaću kakva se nudi u Hrvatskoj bio prihvatljiv.

Iz Sindikata ugostiteljstva i turizma poručuju da se sve trebalo planirati puno ranije, a ne tek u lipnju jer mjere koje su donesene tek sada ne mogu imati nikakvog učinka na ovogodišnju sezonu.

'Sve je to stihijski, nepripremljeno, bez ikakvog efekta i u predstojećoj špici sezone nedostajat će nam 15 tisuća radnika u ugostiteljstvu i turizmu. Stranci nisu dobro rješenje za usluge u našem turizmu. Umjesto da stalno govorimo o najavljenim investicijama u turističke nekretnine od preko milijardu eura, bolje bi bilo da netko odgovori na pitanje tko će u njima raditi', kaže za Slobodnu Dalmaciju Eduard Andrić, predsjednik Sindikata ugostiteljstva i turizma.

Stručni kuhar s iskustvom traži 18 tisuća kuna plaće

Neki su poslodavci u ovakvoj situaciji ipak odlučili povećati plaće radnicima, no takvi su rijetki. I sami radnici znaju da je potražnja za njima velika, pa su svjesni da sada oni mogu postavljati uvjete.

'Stručni kuhar s iskustvom danas traži 18 tisuća kuna plaće u pravom restoranu, a kako poslodavcu to znači ukupna davanja i doprinose državi koji se penju na 35 tisuća kuna, onda se ljudi legalno plaćaju upola manje, a ostalo ide "na ruke", bez doprinosa, i država od toga nema ništa. Zato bi država više profitirala da smanji svoja davanja i bruto plaću pa da se ona u cijelosti isplaćuje legalno', dodaje Andrić.