Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić
pozvao je u Božićnoj čestitki ''da se ugledamo na Boga koji ne
gleda na naše osobne i zajedničke nevjere, propuste i pogrješke,
niti čeka da mi učinimo prvi korak''.
Dragi miljenici Božji, braćo i sestre, u domovini i
inozemstvu!
1. Evanđelje božićne mise polnoćke završava ovim
riječima:
'I odjednom se anđelu pridružila silna nebeska vojska hvaleći
Boga i govoreći:
Slava na visinama Bogu,
A na zemlji mir ljudima,
miljenicima njegovim!'
Hrvatska božićna pjesma: Svim na zemlji mir, veselje, u
svojim prvim kiticama izvrstan je prepjev tog anđeoskog
hvalospjeva nad Betlehemom.
Slava na visinama Bogu: slava, svjetlo i sjaj koji pripadaju
Bogu u nebu, Isusovim rođenjem postaju prepoznatljivi i na
zemlji. Bog je slavan. On, koji je sama dobrota, ljepota i
istina, na Božić se na neočekivan način približio ljudima. Postao
je Emanuel – Bog s nama.
Božja slava, od koje dolazi sve lijepo i dobro, ispunja
čovjekovo srce divljenjem i radošću. Tko prepozna Boga, taj
doživi radost. Božićna nas noć u svome otajstvu vodi do Božje
slave, do Božjeg svjetla. To je dar Božića.
2. A po Božiću dokinuta je svaka udaljenost između Boga i
ljudi. Zavladao je Božji mir između Boga i čovjeka. A taj Božji
mir omogućuje i mir među ljudima. Čovjek koji je u miru s Bogom,
u miru je i sam sa sobom, te širi mir u sredini u kojoj
živi.
I u svojim božićnim čestitkama, središnje želje koje
upućujemo jedni drugima jesu: mir, čestitost, radost, sreća,
Božji blagoslov…
Riječ mir, hebrejski Šalom, u biblijskom je jeziku puno
bogatija značenjem nego u našem jeziku. U tom poimanju mir nije
samo odsutnost rata. Mir znači blagostanje, boljitak, mnoštvo
dobara, kako to izražava hrvatska božićna pjesma: mir, veselje,
budi polag Božje volje! To sad nebo navješćuje i glas s neba
potvrđuje.
3. Dragi prijatelji, anđeoski navještaj završava božićnom
objavom da su ljudi miljenici Božji. To je ključ razumijevanja
Božjeg odnosa prema nama ljudima, prema svakoj ženi i muškarcu,
bez razlike na našu pripadnost. Svima nam je, bili mi toga
svjesni ili ne, ponuđena Božja ljubav.
Sve nas Bog dobrohotno gleda i prihvaća, jer se pojavila
dobrostivost i čovjekoljublje našega Spasitelja. To je novost
Božića. To je privlačnost, trajnost i univerzalnost Božića.
Mi ne bismo mogli ljubiti Boga, da On prvi nije ljubio nas.
Božić je ostvarenje Božje ljubavi prema svima. Božić je
očitovanje, neizmjerna objava Božjeg čovjekoljublja, kako to kaže
Sveto pismo.
4. Draga sestro, dragi brate, svaka istinska ljubav ima svoj
izvor u Bogu, u Božiću. Stoga Božić pripada i tebi, i meni, i
svakome od nas.
Samo nakon što prihvatimo Božić, to jest Božju ljubav prema
svim ljudima, jer Bog prema svima nama pristupa kao prema svojim
miljenicima, moći ćemo odgovoriti na otajstvo Božića te, po uzoru
na Boga, postati ljudi dobre volje.
Slaviti Božić znači odbaciti osobna nastojanja koja ne
prepoznaju i odbiju Božju ljubav što prethodi svakom činu naše
ljubavi. Jednako tako potrebno je iz srca izbaciti svaku srdžbu i
ljutnju, mržnju i svaku predrasudu prema drugima, pa i onima koji
su mi možda zlo učinili.
Božić nas poziva da se, kao ljudi dobre volje, borimo protiv
svake neprijateljske primisli u odnosu prema drugima, kako onima
koji su nam blizu tako i onima koji su daleko od nas, prema
slabima i prema jakima, kao i prema svakom stvoru na zemlji.
To je istinsko slavlje Božića. To je zadatak što ga trebamo
započinjati svaki dan iznova, ali ne sami, nego s Božjom
pomoću.
5. Dragi prijatelji, ugledajmo se na Boga koji ne gleda na
naše osobne i zajedničke nevjere, propuste i pogrješke, niti čeka
da mi učinimo prvi korak.
Bog je prvi došao k nama, u svome Sinu Isusu Kristu, koji se
rodio u Betlehemu.
Božić je blagdan za sve ljude, za čitavo čovječanstvo. Božić
je blagdan novog humanizma. Božić je blagdan dobra, koje nam
dolazi od Boga, same dobrote.
Svima vam na dobro došlo porođenje Isusovo!
Dragi Kristovi vjernici i svi ljudi dobre volje: Sretan vam
Božić!