Kako Plenkovićeva Vlada rješava probleme: Osnivaju se vijeća za prošlost i budućnost

Vijeća, savjeti, povjerenstva, komisije, odbori, radne skupine i ostale razne nakupine uhodana su praksa i provjeren recept političara za rješavanje raznih problema. Ili najčešće ostavljanje dojma da na rješavanju problema rade. Realizacija je uvelike podložna raspravi, koja teško da će izostati u sljedećem razdoblju s obzirom na to da Vlada premijera Andreja Plenkovića za koji dan kani osnovati još jedno vijeće . Nakon prošlosti na redu je napokon budućnost. 

Krajem radnog tjedna u Banskim dvorima po prvi bi put trebalo zasjedati Nacionalno vijeće za inovacije, čija će zadaća biti katapultiranja Hrvatske u budućnost, između ostalog i izvršenjem Strategije pametne specijalizacije donesene za vrijeme kratkog stolovanja Tihomira Oreškovića na Markovu trgu. "Vijeće za budućnost" – premda su inovacije u dobrom dijelu ostatka svijeta, pogotovo onog s kojim se Hrvatska voli uspoređivati, već odavno sadašnjost – zajednički bi, prema pisanju Večernjeg lista, trebala voditi Ministarstva gospodarstva i znanosti. U njemu će sudjelovati i drugi ministri, kao i predstavnici poslodavaca te sindikata. 

Dok se čeka tko će činiti novo tijelo i kako ono kani sljubiti proizvodnju s internetskim svijetom pomoću najmodernije tehnologije i ulaganja u obrazovanje i znanje, teško je ne sjetiti se niza dosadašnjih sličnih tijela koja su političari svih boja i bez obzira na to bili na vlasti ili ne osnivali kako bi javnosti prikazali da se radi na otklanjanju problema. I bilo je tu doista svega u proteklih 28 godina – od nestale pšenice i prodaje medija, propasti brodogradilišta preko kamiona, INA-e i MOL-a te praćenja rasta cijena do "vijeća ekonomskih mudraca". No zaustavimo se zasad na vijećima i savjetima osnovanima upravo za vladavine Andreja Plenkovića. Među njima je posebnu pažnju izazvalo "Vijeće za prošlost", kako je javnost kolokvijalno nazvala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. "Rad ovog vijeća usmjeren je na budućnost", poručio je Plenković pri osnivanju ovog vijeća početkom ožujka 2017. Ono je, podsjetimo, bilo formirano nakon u javnosti učestalog korištenja ustaškog pokliča: "Za dom spremni".  Zadaća mu je bila da predloži odgovarajuće institucionalne i zakonske okvire kako bi se hrvatsko društvo odredilo prema simbolima totalitarnih sustava. Vijeće je okupilo 17 članova, među kojima povjesničare, politologe i pravnike, a naposljetku je iznjedrilo dva dokumenta preporuke, koja su u dijelu javnosti opet izazvala nove prijepore, iako su čelništvo Vijeća i premijer tvrdili da se radi o konsenzusu. Osnovala je Vlada Andreja Plenkovića početkom travnja 2017. i Vijeće za demografsku revitalizaciju, i to radi praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz programa Vlade od 2016. do 2020. godine. Vijeće je osnovano kao stručno i koordinativno tijelo Vlade, čija je zadaća davanje prijedloga i preporuka iz područja demografske politike i praćenje provedbe mjera demografske politike.

Početkom ožujka 2017. Vlada je osnovala i Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji u duhu partnerstva središnje vlasti i lokalne zajednice na istovjetan način treba odrediti razvojne prioritete i spriječiti iseljavanje iz tog dijela zemlje, kako je premijer istaknuo prilikom donošenja odluke o osnivanju tog tijela. Naime, Savjet predstavlja savjetodavno tijelo u provedbi projekata financiranih sredstvima iz različitih izvora Europske unije i iz domaćih izvora.  Javnost pamti i formiranje, ali zasad baš i ne rezultate Savjeta za pregovore s MOL-om, koji je Plenkovićeva Vlada osnovala sredinom siječnja 2017. godine. To se tijelo bavi(lo) raspravom o modelima financiranja i postupkom odabira investicijskog savjetnika, a kao njegov cilj premijer je istaknuo INA-u u službi razvoja hrvatskog gospodarstva. U Savjetu, koji će s mađarskim MOL-om pregovarati o mogućem otkupu dionica Ine, uz premijera nalaze se i resorni ministri. 

Da se ne vraćamo dalje u prošlost, valja podsjetiti da su se prilikom osnivanja tog tijela mogle čuti gotovo iste kritike stručne i šire javnosti kao i u ostalim slučajevima: da je riječ o političkom savjetu koji sam po sebi ne može ništa posebno napraviti ako ne bude imao pomoć stručnih savjeta, ali i ako se tamo gdje sudjeluju ljudi iz struke te ljude ne bude slušao. Bez takvog uvažavanja osnivanja raznoraznih vijeća, savjeta, povjerenstava, komisija, odbora i radnih skupina teško će imati smisla i popraviti dojam da služi samo glancanju imidža političara koji ih osnivaju.