Jadranom plivaju nove životinjske vrste, neke su i opasne: 'Moglo bi vam to biti zadnje što ćete pojesti'

Iako je došao balastnim vodama od američke obale Atlantika pa do Jadrana, u njemu se lako udomaćio. Najprije na ušću Neretve. Plavi rak invazivna je vrsta koja voli tamaniti ostale vrste. 

''Koliki je njegov utjecaj na autohtone vrste još ćemo vidjeti, koliki će njegov utjecaj biti i na uzgoj školjkaša također jer su mu i školjke vrsta hrane, ali je interesantan jer je i on poslastica i već ga imate po dubrovačkim restoranima'', objašnjava Valter Kožul, znanstveni savjetnik Instituta za more i priobalje Dubrovnik.

Napuhače nema na domaćem meniju, ali je poslastica u Japanu. No, ako pojedete njezin otrovni dio, bit će vam to zadnje što ste pojeli. Što ova tropska vrsta uopće radi u Jadranu?

''Kako raste temperatura u moru, tako se i širi granica rasprostranjenosti organizama koji mogu podnijeti sada tu temperaturu i sjevernije nego što su prije živjeli, sve češće ćemo imati situacije da nam ljudi donose ili da lovimo organizme iz tropskih krajeva'', objašnjava Kožul.

Među novih 40-tak vrsta u Jadran je iz Crvenog mora stigla i tamna mramornica. Novo pridošlice i jadranske domaćine veže jedna ružna, sve prisutnija, zajednička osobina

''Velike količine plastike dolaze putem rijeka ili se bacaju u more i ta se plastika lomi, usitnjava i imamo problem s mikroplastikom, česticama koje mogu biti ispod milimetra veličine, a kao takve normalno dolaze u hranidbeni lanac'', objašnjava Kožul.

I tako se preko ribe, plastika vrati čovjeku u tanjur. Zagrijavanje mora, nove jadranske vrste i plastika u svim morskim vrstama, može se zahvaliti djelovanju najgore među vrstama – ljudskoj.