Hrvatska uskoro predsjeda Europskom unijom: Građani ne žele biti voajeri, odabrali su prioritete

Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom sve je bliže. No osim fraza i floskula te informacija načelne prirode uz prstohvat tehničkih pojedinosti i povremenu provjeru logistike gotovo se uopće javno ne govori o ključnim momentima tog svojevrsnog maturalnog ispita za Hrvatsku - prioritetima predsjedanja te potrebi uključenosti što šireg spektra aktera u njihovo definiranje i realizaciju.

Naime, jedino je tako moguće postići što veću razinu otvorenosti i transparentnosti procesom predsjedanja Europskom unijom kako bi rezultati toga procesa doista imali smisla na širem planu za opću dobrobit, tim više jer je iduće godine i Rijeka Europska prijestolnica kulture, a i na tom polju ima dosta upitnika.

''Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom veliki je izazov i prilika za čitavu zemlju, posebno s obzirom na mogućnost jačanja ugleda RH i mijenjanja njenog imidža kao zemlje članice koja ima veoma malen koalicijski potencijal za suradnju s drugim članicama EU. Da bismo to učinili, vjerujemo da su potrebni zajednički napori, kako vladinih tijela, tako i organizacija civilnog društva'', poručuje Forum 2020, neformalna mreža organizacija civilnog društva iz Hrvatske. Iako je predsjedanje prvenstveno posao Vlade i tijela državne uprave, većina država članica u njega uključuje i civilno društvo kako bi se čulo širi spektar stavova koji su prisutni u javnosti te kako bi se zajednički uskladili nacionalni prioriteti predsjedanja, a učinila je to i Finska od koje će Hrvatska za pet mjeseci preuzeti predsjedanje Unijom.

''Finska vlada ima izrazito otvoren i konstruktivan dijalog s tamošnjim organizacijama civilnog društva koje su bile aktivno uključene u definiranje prioriteta finskog predsjedanja’’, za Vijesti.hr kazao je Kristijan Kovačić iz CROSOL-a, platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, koja koordinira Forum 2020.

Među ključnim prioritetima Finske, kao što smo pisali, ističu se klimatska kriza i borba protiv hibridnih prijetnji, a Hrvatska bi svoje prioritete trebala istaknuti do kraja godine. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova za Vijesti.hr poručili su da će ''zainteresirana javnost biti na odgovarajući uključena u raspravu o Programu predsjedanja, koji će Vlada usvojiti u prosincu 2019., a u tijeku su međuresorne konzultacije svih uključenih tijela državne uprave i rad na nacrtu Programa''.

Od pomoći bi pritom svakako trebali biti prioriteti civilnog društva nastali u višemjesečnim konzultacijama s građanima i građankama na terenu u Rijeci, Varaždinu, Splitu, Osijeku i Zagrebu te nakon provedenih dodatnih online konzultacija.

Građani odabrali prioritete - žele Europu budućnosti U cijelom tom procesu osim građanstva sudjelovale su i različite udruge i akademska zajednica te su definirana četiri tematska prioriteta za koja smatraju da bi ih Vlada trebala uvrstiti na dnevni red prilikom predsjedanja:

Hrvatska itekako ima što dati Europi (Sanjin Strukic/PIXSELL)

Prvi skup prioriteta odnosi se na zaštitu vladavine prava, ljudskih prava, nezavisnih institucija i prostora za djelovanje građana i civilnog društva unutar EU dok drugi set prioriteta pokriva politiku proširenja Europske unije na Zapadni Balkan što je uvelike kompatibilno sa prioritetom Vlade.

Treća skupina vezana je uz klimatske promjene, održivi razvoj, zaštitu bioraznolikosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova što su teme koje će biti vrlo visoko i na agendi finskog predsjedanja i važne su za sve države članice, a četvrta skupina prioriteta odnosi se na vanjsku politiku EU, odnosno na EU kao globalnog aktera izgradnje mira i jednog od ključnih dionika u multipolarnom svijetu, a Hrvatska kao članica koja je nedavno prošla kroz ratni sukob itekako može doprinijeti politikama EU vezane uz izgradnju mira.

Građanima je EU apstraktna i daleka - ovo je prilika za promjenu

Detalje tematskih prioriteta možete pročitati ovdje, a dokument je poslan Vladi i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, koji se dosad nisu pretrgli od napora da hrvatskim građankama i građanima objasne što za njih znači predsjedanje RH EU, niti oko uključivanja svih raspoloživih ljudi, organizacija i sektora.

Stoga je sve veći broj onih koji strahuju da će građani i građanke opet na putu da kao i prilikom ulaska Hrvatske u Uniju budu samo voajeri jer (iako to nije samo problem hrvatskih građana) relativno su slabo upoznati s europskim temama i načinom funkcioniranja institucija Europske unije, a i samo predsjedanje Vijećem EU čini im se u velikoj mjeri apstraktno i daleko.

Mladi su ključ Europe (RTL) ''Prioritete civilnoga društva vidimo kao priliku za zajednički rad na oblikovanju javnih politika Unije. Oni polaze iz trenutnih potreba EU da redefinira i ojača svoje javne politike u smjeru odgovora na realne potrebe europskih građanki i građana. Ujedno su i jasan odraz onoga što vidimo kao zajednički interes i EU i RH kao punopravne članice Unije. Oni su nastali vođeni idejom stavljanja naglaska na neke od kritičnih točaka politika EU koje su u prethodnom periodu ili zakazale, ili nisu bile artikulirane na način da rade za dobrobit većine građanki i građana Europske unije'', napominju iz Foruma 2020.

Pritom, uz težnju rodnoj ravnopravnosti u procesima donošenja odluka i provedbi kako bi se osiguralo jednaku predstavljenost i eliminiralo diskriminaciju na temelju roda, posebno ističu važnost sudjelovanja mladih u svim područjima i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka: ''Mladi kao ključna društvena skupina predstavljaju potencijal koji se participacijom u političkom procesima dodatno jača čime se stvaraju svjesni, kritički nastrojeni i društveno aktivni građani i građanke koji predstavljaju temelj svakog demokratskog društva''.