Građani od države utjeruju 9,5 milijardi kuna

Policija je prošle godine drastično podbacila u borbi protiv organiziranog kriminala, piše Večernjak. Podnijeli su čak trećinu (35,6 posto) kaznenih prijava manje nego godinu ranije! Taj podatak stoji u godišnjem izvješću o radu Državnog odvjetništva.

Lani su, naime, potraživanja koja se od države utjeruju preko suda iznosila čak 9,5 milijardi kuna, što je u odnosu na 2008. porast od 1,1 milijarde. Unatoč svim reformama, građani su ostali zarobljeni u beskonačnim suđenjima, pa zbog toga i dalje raste broj postupaka za suđenje u razumnom roku.

Kada je riječ o radu policije, zabrinjavajuć je podatak o vrlo velikom smanjenju njene učinkovitost u otkrivanju organiziranog kriminala. Redovita izvješća o radu policije koja MUP mora godišnje podnositi Saboru putem Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u zadnje dvije godine su, iz neobjašnjiva razloga, jednostavno izostala, piše Večernji list.

Po podacima koje je Mladen Bajić iznio pred Saborom, kada je riječ o drogama, rad policije je još porazniji. Prijave za udruživanje radi raspačavanja droge su se i više nego prepolovile. Tijekom 2009. godine bilo ih je svega 78, dok ih je 2008. bilo 168.

Na pitanje o čemu je riječ, u MUP-u odgovaraju da realnost nije zabrinjavajuća kao statistika. Napominju da se, po njihovim evidencijama, otkrivanje organiziranog kriminala smanjilo 29,3 posto. Veliki pad učinkovitosti glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec objašnjava tvrdnjom da je Odjel organiziranog kriminala otkrio značajan broj kaznenih djela koja se statistički iskazuju kroz rad drugih policijskih odjela, odnosno kao gospodarski kriminal. Prema njegovim riječima, policijski se Odjel za organizirani kriminal fokusirao na suzbijanje krijumčarenja ljudi, šverc oružja, švercanje cigareta, krivotvorenje novca, te krađu i šverc automobila.

No, Bajićevi podaci govore da su u strukturi organiziranog kriminala zastupljena svega četiri kaznena djela. Riječ je o raspačavanju droge, izbjegavanju carinskog nadzora, ilegalnom prelasku granice, te otmici. Večernji list piše kako mali broj prijava organiziranih narkodilerskih skupina u policiji pojašnjavaju drukčijim pristupom u vođenju podataka. Oni su, tvrde, prijavili puno više dilera kojima su tužitelji ublažili kvalifikacije, pa su se izgubili u statistici.

Ispada da borba protiv ilegalne trgovine drogom počinje i završava na ovisnicima, piše Večernjak. Na takav zaključak upućuje podatak o masovnim prijavama za posjedovanje droge. Dok se broj prijavljenih dilera drži na dvije znamenke, policija je lani za posjedovanje narkotika podnijela čak 3950 prijava. Na manje opasnom obliku trgovine drogom statistički profitiraju i sudovi, budući da se čak 60 posto posla županijskih sudova odnosi na upravo takve slučajeve.

Stoga je Bajić Saboru predložio da se takva kaznena djela presele općinskim sudovima.

Glavni državni odvjetnik rekao je da tužitelji pri prikupljanju dokaza nastoje što manje kršiti temeljna ljudska prava, odnosno da nerado prisluškuju. No, sudovi su lani odobrili prisluškivanje i uhođenje čak 873 osobe. U 441 slučaju prisluškivanja su se odnosila na dokazivanje u vezi s drogama.

Ispada da se u Hrvatskoj na svakih 5000 građana jedan prisluškuje zbog sumnje u kriminal, piše Večernjak.

arti-201010110794006