Voda u Slavoniji potencijalno opasna za dojenčad, djecu, trudnice, dojilje, oboljele od raka

Vodu koju piju stanovnici općine Semeljci u Đakovštini "pomutila" je ovih dana odluka Europske komisije da se voda za ljudsku upotrebu dugoročno riješi arsena čija je sadašnja prisutnost u tom kraju 22 mikrograma po litri.

Odluka je izazvala bojazan mještana piju li vodu zagađenu (prekomjernim) arsenom. Aktivnosti EK-a protiv arsena odnose se i na zone vodoopskrbe Osijek, Čepin i Strošinci, piše Glas Slavonije. 

U slučaju Semeljaca treba naglasiti da se njegova prisutnost nije u međuvremenu povećala, voda nije zagađena, nego su promjene doživjeli dopušteni parametri arsena pa u Općini Semeljci negoduju da se ovakvim odlukama stvara nepotrebna panika. Naime, prema raznim stručnim studijama, količine arsena u vodi nisu na toj razini da bi bile opasne za zdravlje. No uvijek zahtjevan EU dao je preporuku da vodu gdje je arsen iznad 10 mikrograma po litri ne koriste dojenčad, djeca do šest godina, trudnice, dojilje, oboljeli od raka i druge osjetljive skupine. Upravo ta preporuka provodi se ovih dana na vodoopskrbnom području Semeljci kod čijih mještana cisterne i uređaji za vodu izazivaju nelagodu. Također, EK je dao naputke u kojim rokovima ta područja moraju prisutnost arsena spustiti ispod 10 mikrograma. Osim na Hrvatsku, ta odluka primjenjuje se i na druge zemlje članice EU-a u okruženju. Đakovački vodovod stoga na semeljačkom području provodi naputak EK-a, a o kojemu je izvijestilo Ministarstvo zdravstva. ''Važno je da se parametri u vodi nisu mijenjali, niti je ona lošija nego prije, samo su privremeno dopuštena njegova odstupanja nakon čega arsen treba spustiti ispod 10 mikrograma'', kazao je direktor Đakovačkog vodovoda Ivan Kočiš i dodao da je Vodovod za spomenute osjetljive skupine osigurao cisternu vode u kojoj uopće nema arsena i postavio ju u vatrogasno dvorište u Semeljcima. Općinski načelnik Grga Lončarević dodaje da su osigurani aparati za vodu za sve tamošnje predškole. Prisutnost arsena u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u istočnoj Slavoniji i Baranji, ali i južnoj Mađarskoj, Vojvodini i zapadnoj Rumunjskoj nije rezultat onečišćenja zbog ljudskog djelovanja, već se radi o prirodnom podrijetlu stijena s kojima voda dolazi u kontakt.