Čarolija krijesnica: 'Građani znanstvenici' ozbiljno shvatili ulogu čuvara svjetla našeg djetinjstva

Jesen je u punom jeku, ponegdje već i zima kuca na vrata, a ljeto se čini dalekim i malo kome su na pameti krijesnice. No 'žive lampice' stalno su u mislima znanstvenika i studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i australskog Sveučilišta u Wollongongu, koji su prije nekoliko mjeseci pokrenuli kampanju pod nazivom ‘Krešo krijesnica – Želimo spriječiti nestanak svjetla našeg djetinjstva’.

Pozvali su tada sve ljubitelje prirode da im šalju slike, mjesto, vrijeme, datum i broj krijesnica koje su vidjeli kako bi sami građani izravno pridonijeli boljem razumijevanju ovog kultnog hrvatskog kukca i pomogli njihovoj zaštiti u Hrvatskoj i diljem Europe.

Njihov je poziv urodio plodom i ovih su dana objavili dobre vijesti ta zahvalu 'građanima znanstvenicima': ''Tijekom ljetnih mjeseci, prikupili smo ukupno 1200 dojava o uočenim krijesnicama. Među tim dojavama je bilo 430 fotografija s kojih su uspješno determinirane vrste krijesnica na pojedinim područjima''. Zahvaljujući njima su znanstvenici napravili kartu mapiranih područja na kojima su, prema dojavama građana, uočene krijesnice, a svoj rad nastavljaju dalje.

Podsjetimo, neobična suradnja je nastavak desetogodišnje suradnje znanstvenika hrvatskog i australskog sveučilišta, koja je ovaj put u nešto drugačijoj formi, kako je za Vijesti.hr objasnila jedna od inicijatorica kampanje Darija Lemić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Karta mapiranih područja na kojima su, prema dojavama građana, uočene krijesnice

Žarulje proizvode 90 posto svjetlosti i 10 posto topline dok krijesnice proizvode 100 posto svjetlosti što ih čini najefikasnijim proizvođačima svjetlosti, istaknula je Lemić objasnivši da su krijesnice kukci koji živi na svim kontinentima s tropskom i umjerenom klimom, a u svome zatku imaju svjetlosni organ: ‘’Proizvodnja svjetla im služi za komunikaciju, pronalaženje partnera i parenje te ponekad za upozoravanje predatora kako bi zaštitile sebe ili teritorij. Kod većine vrsta krijesnica (a ima ih oko 2000) oba spola imaju svjetlosni organ, a kod manjeg broja vrsta je to karakteristika samo jednog spola’’.

‘’U nekim slučajevima čak i ličinke i jajašca mogu proizvoditi svjetlost kao reakciju na vanjske podražaje. Ličinke krijesnica žive jednu do dvije godine, dok odrasli oblik živi najviše  dva mjeseca što im je taman za parenje i odlaganje jajašaca. U stadiju ličinke najčešće jedu puževe i ličinke drugih kukaca čime doprinose u poljoprivredi sprječavajući da njihov plijen čini štete na poljoprivrednim proizvodima. Nakon razvoja u odrasli oblik, hrane se biljnim peludom i nektarom, a u nekim slučajevima se uopće ne hrane’’, objasnila je Lemić.

U Hrvatskoj pronalazimo dvije vrste krijesnica: Ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i Mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula): ‘’Naziv ‘Ivanjska’ se pripisuje zbog prvog ljetnog leta krijesnica koji započinje u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Zbog toga ih se još naziva Ivanjskim kukcima. Ponekad svoj let započinju i ranije, što ovisi o vremenskim prilikama u određenoj godini, a njihova svjetlost je najčešće vidljiva između 21 i 22 sata’’.

Posljednjih nekoliko godina, primijećeno je da je sjaj krijesnica sve rjeđi te da na mjestima gdje ih je nekoć bilo mnogo sada su u neznatnom broju ili ih uopće nema, a Lemić objašnjava da je razlog tome utjecaj čovjeka: ‘’Krijesnice žive na vlažnim i toplim mjestima kao što su šumarci oko jezera, rijeka ili močvara, uz more ili šumske putiće. Urbanizacija i gradnja novih prometnih i stambenih objekata smanjuje broj takvih staništa zbog čega krijesnice gube svoje domove. Novogradnja za sobom dovodi mnoštvo osvjetljenja’’.

‘’Kada svjetlo šteti živim bićima u okolišu, govorimo o svjetlosnom zagađenju ili poluciji koja je također razlog smanjenom broju krijesnica. Krijesnice koriste svoj sjaj kako bi se sinkronizirale jedne s drugima što je preduvjet za parenje. Prolazak automobilskih svjetla pored lokacije na kojoj se nalaze krijesnice može poremetiti njihovu sinkronizaciju i na nekoliko minuta. Konstantno ometanje umjetnim svjetlom otežava krijesnicama komunikaciju i umanjuje šansu za parenje što znači da se smanjuje broj budućih generacija krijesnica’’, upozorila je Lemić.

U pomoć je stoga stigao Krešo Krijesnica, maskota kampanje, koji i dalje moli pomoć građana, a oni čaroliji krijesnica teško odolijevaju. Ljeto će opet doći, a 'čuvara svjetla našeg djetinjstva', kao i 'magičnih lampica', nadaju se znanstvenici, bit će još i više. Pročitajte još: