
Zakleti neprijatelj Zapada ima oružje iz noćne more: Paralizira cijela postrojenja bez ispaljenog metka

Državna kineska televizija CCTV objavila je animirani prikaz sustava naoružanja poznatog kao 'grafitna bomba'
Javni TV servis u Kini objavio je animirani prikaz sustava naoružanja poznatog kao "grafitna bomba", oružja koje ima sposobnost paralizirati elektroenergetske sustave na širem području bez izazivanja neposrednih ljudskih žrtava. Prema navodima koje prenosi South China Morning Post, grafitna bomba može onesposobiti električnu mrežu na površini od 10.000 četvornih metara, a u pojedinim slučajevima i čitave elektrane.
U animaciji prikazanoj na CCTV-u vidi se raketa lansirana s tla, koja tijekom leta izbacuje 90 manjih bombi. Nakon udara u tlo, te podmunicije se odbijaju i detoniraju, ciljajući električne instalacije. Prikaz završava simulacijom potpunog kvara elektroopreme – što ilustrira učinak napada na infrastrukturu, piše Kyiv Independent.
Objava dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, dok traju napetosti u vezi s Tajvanom, a Kina nastavlja igrati važnu ulogu kao partner Rusije u kontekstu rata u Ukrajini. Kineska pomoć Moskvi u obliku robe dvojne namjene i zaobilaženja sankcija dodatno pojačava globalnu zabrinutost.
Kako funkcioniraju grafitne bombe?
Grafitne bombe, često nazivane i "neubojitim bombama" ili "bombama za zamračivanje", koriste se za izazivanje kratkih spojeva u elektroenergetskoj infrastrukturi. One izbacuju oblak sitnih grafitnih čestica – vrlo dobrih vodiča elektriciteta – koje, kada se rasprše u zrak iznad ciljanih postrojenja, uzrokuju kvarove i prekide opskrbe strujom.
U slučaju udara na elektranu, posljedice mogu biti višednevni, pa i višetjedni, prekidi napajanja na razini regije. Iako oružje nije smrtonosno po konstrukciji, njegovo djelovanje na civilnu infrastrukturu – uključujući bolnice, prometne sustave i vodoopskrbu – može imati ozbiljne posljedice po sigurnost i zdravlje stanovništva.
Iako se možda čine kao tehnologija budućnosti, grafitne bombe razvijene su još krajem 20. stoljeća. Najpoznatiji primjer njihove upotrebe zabilježen je tijekom NATO-ova bombardiranja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, kada je pogođeno pet elektrana. Tada je do 70 % zemlje ostalo bez električne energije, a ciljevi su uključivali onesposobljavanje vojnih komunikacija i radarskih sustava. No, štetu su pretrpjeli i brojni civilni objekti, što je izazvalo kritike međunarodnih humanitarnih organizacija.
Kineska verzija: Tehnička nadogradnja?
Američka vojska grafitne je bombe koristila i tijekom Zaljevskog rata 1991. u Iraku, kada su prekidi opskrbe električnom energijom trajali i po mjesec dana. Pentagon nikada nije službeno potvrdio upotrebu tog oružja, uz obrazloženje da je riječ o povjerljivoj tehnologiji.
Iako detalji kineskog sustava nisu u potpunosti objavljeni, čini se da se razlikuje od američke verzije. Dok američka BLU-114/B koristi kolutove ugljičnih vlakana koji se raspršuju kada dođu u dodir s visokonaponskim vodovima, kineski sustav navodno koristi samodetonirajuću podmuniciju, koja stvara oblak grafitnih čestica nakon eksplozije.
Zanimljivo je i da je Južna Koreja 2017. objavila kako je razvila vlastitu verziju grafitne bombe te ju je spremna upotrijebiti u slučaju eskalacije sukoba sa Sjevernom Korejom.
POGLEDAJTE VIDEO: Sjeverna Koreja osudila američkog studenta na 15 godina prisilnog rada


















