Šaptač dupinima otkrio trebaju li se Hrvati bojati velike bijele psine u Jadranskom moru

Ekstremne vrućine griju i naše more, i dovode nam nove stanovnike. Zato je gost Direkta  šaptač dupinima i morski biolog Draško Holcer.

Temperatura zraka je tropska. Noći su tropske. Je li onda i temperatura mora tropska?

Temperature u moru još nisu tropske, ali ćemo prema kraju ljeta ići prema tropskim temperaturama.

Ono što nam visoke temperature mora donose su promjene i za njegove stanovnike i one dovode i nove.

Promjene u toplini mora značajno utječu na pojavu novih organizama koji žive u nekim toplijim morima, odnosno organizmi koji žive u nekim hladnijim morima povlače se sjevernije. Toplina mora donosi nedostatku kisika. Životinje koje su navikle na veću koncentraciju kisika ili ugibaju ili se ponovno moraju negdje pomaknuti. Možemo očekivati da će promjene u temperaturi utjecati i na promjenu cijele bioraznolikosti i u Jadranu. Već imamo primjer brojnih organizama koji su se u Jadranu pojavili. Dosta se govori o toj ribi lav koja je dosta agresivni predator, a radi dosta veliku štetu. Otrovan je ako na nju slučajno stanete.

Može li nam to u Jadran donijeti i morske pse?

Apsolutno promjena topline može dovesti i morske pse. Morski psi koji žive u toplijim područjima mogu migrirati u potrazi za plijenom pa se isto tako mogu pojaviti, a i naseliti u Mediteranu.   

Neki dan je iz Crne Gore stigla fotografija mlade velike bijele psine, to je sigurno nešto što znanstvenike veseli. Možda ne toliko nas kupače koliko vas

Problem s bijelim psinama je naš nekakav strah, odnosno panika koja je nastala od ralja prije 50 godina. Bijela psina u Mediteranu je kritično ugrožena vrsta i mi bi trebali napraviti sve ne bi li ta vrsta preživjela. Ti svi veliki morski predatori su ključni za funkcioniranje morskog ekosustava i ta mala životinja koja se pojavila u Jadranu, mislim da ne predstavlja nikakav problem. 

Je li mama blizu?

To ne mora značiti ništa. Nakon što ženka izlegne jaje, nema vezu s njim. Majka ne vodi brigu o mladuncu. 

Neki dan je u Crnoj Gori snimljen kit, koji nije baš čest gost u Jadranu. Bio je i kod Mljeta...

Prije 20 ili 30 godina smo mislili da se kitovi ne pojavljuju u Jadranu. Danas znamo da se jedini kit koji se hrani planktonskim organizmima koji obitava u Mediteranu, koristi i Jadran. To su velike životinje koje kroz Mediteran migriraju u potrazi za hranom. 

Zadnjih 15 dana malo više znate o kretanju dupina u Jadranu. Naime,  dupin Vinko sada pliva sa satelitskim odašiljačem. 

Do nedavno smo ih pratili fotoidentifikacijom, dakle identifikacijom leđne peraje koju prepoznajemo. Međutim, s obzirom na to da u Jadranu obitava oko 10 tisuća dobrih dupina, teško je da ćemo za svakog od njih znati gdje je. Da bi nadopunili informacije o životinjama koje smo vidjeli možda pet puta godišnje, kako se kreću, što rade jer mi s njima provodimo 15 minuta danju... Sada smo prvi puta uspjeli staviti satelitski odašiljač na našeg dupina Vinka i Vinko nam je počeo odavati neke tajne. Kroz nekih desetak dana koristio je gotovo isto područje. Bio je na području između Cresa i Lošinja. Najviše je boravio između Paga i Raba. Tu je boravio s nekom skupinom, a ponekad je bio sam.