Amerikanci teško optužuju Iran i nude snimku kao dokaz. Eskalacija bi značila samo jedno, katastrofu...

Američka vojska pokazala je javnosti crno - bijelu snimku tvrdeći da je na njoj Iranska revolucionarna garda na brzom čamcu kod naftnog tankera u Hormuškom tjesnacu. Kako Amerikanci tvrde, tu iranske elitne jedinice uklanjaju magnetnu minu s trupa tankera koja nije eksplodirala.

Po američkom službenom tumačenju, Iranci ovdje uklanjaju dokaze, a to znači da Teheran stoji iza napada na dva tankera, piše Deutsche Welle te postavljaja pitanje treba li sve navedeno smatrati dokazom za to što Washington tvrdi? I je li za vjerovati videu koji su Amerikanci pokazali javnosti?

Danas je lakša manipulacija dokazima

Sumnja je više nego opravdana jer još je rat protiv iračkog diktatora Sadama Huseina 2003. godine počivao na potpuno lažnim tvrdnjama američkih vlasti. Osim toga, danas živimo u digitalnom dobu kada je manipulacija snimcima i sličnim dokaznim materijalom još lakša nego tada, piše Deutsche Welle. Jedna strana priče koja budi sumnju u tvrdnje Amerikanaca jest da Iran ne bi namjerno provocirao SAD jer bi tada izgubio. Omjer snaga jednostavno nije isti.

Druga je da stručnjaci tvrde kako je Iranska revolucionarna garda zaista specijalizirana za rukovanje magnetnim morskim minama. Podsjećaju da je Teheran više puta prijetio da će u slučaju sukoba sabotirati slobodni pomorski promet kroz Hormuški tjesnac koji je od vitalnog značaja za trgovinu sirovom naftom i svjetsku privredu.

Tako bi se napad na dva tankera mogao interpretirao kao poruka Irana Americi koja glasi: "Imamo svoje načine, nećemo se predati". Međutim, i dalje su to sve špekulacije poput i teorija da se iza napada krije američka, saudijska ili izraelska zavjera. Točno je da se, s obzirom na strateške interese u SAD-u, Izraelu i državama Arapskog poluotoka, može prepoznati više motiva za podmetanje povoda da se okrivi Iran.

No, i dalje postoje dokazi protiv tih teorija kao primjerice Donald Trump. Naime, on je izabran za predsjednika uz obećanje da će se SAD vojno povući s Bliskog istoka. Rat s Iranom bi vjerorajtno donio brojne gubitke i ne bi ga dobili bez kopnenih snaga. Mrtvi američki vojnici svakako ne bi povećali Trumpove izglede da krajem sljedeće godine bude ponovo izabran za predsjednika.

Rat u Perzijskom zaljevu imao bi razorne posljedice

Na kraju ostaje gorko saznanje da, tko god stoji iza provokacije u tjesnacu, očito postoje snage koje usprkos svakom političkom razumu i humanosti uzimaju rat olako ili ga čak vide kao "rješenje" sukoba. Rat u Perzijskom zaljevu imao bi posljedice za brojne zemlje i regije, posebno u onima gdje djeluju proiranske paravojske poput Jemena, Libanona, Iraka, Sirije. K tome, vjerojatno bi bili pogođeni i Izrael, Saudijska Arabija te Ujedinjeni Emirati.

Takav rat bi imao samo gubitnike. Njemačkoj i Europi, s njihovim ograničenim utjecajem, ostaje da učine sve kako do rata ne bi došlo. Pa ipak ostaje bojazan da se bliži rat koji navodno nitko ne želi, zaključuje DW.