Mračne prognoze nad Njemačkom, ali nije sve tako crno? Stručnjak: 'Postoji optimizam'

Kad odgovara na pitanje što Njemačku čini posebnom, glavni ekonomist Commerzbanke, Jörg Krämer, ne mora dugo razmišljati: "Njemačka je raznolika", kaže i ukazuje na velike, globalno aktivne koncerne sa sjedištem u Njemačkoj, piše Deutsche Welle. 

Još važniji su mu brojni poduzetnici koji imaju male ili srednje velike tvrtke. Krämer kaže da su oni "stup njemačkog gospodarstva" te nadodaje:

"Fleksibilni su i u prošlosti su otvorili velik broj dobro plaćenih radnih mjesta.“ Često su to visoko inovativne tvrtke koje su svjetski lideri u svojim tržišnim nišama".

Svjetska podjela rada više ne funkcionira

Desetljećima su te tvrtke profitirale od globalizacije, odnosno svjetske podjele rada. Njihov moto bio je: proizvodnja "just in time". Mnogi – bilo da se radi o svjetskim koncernima ili srednje velikim tvrtkama – taj su princip doveli do savršenstva.

Problem je što sada ta baza, globalna podjela rada, više ne funkcionira besprijekorno. Energija je poskupjela, globalni opskrbni lanci su prekinuti. Novi konkurenti ulaze na tržište i donose nova pravila igre.

"Gotovo svakodnevno svjedočimo promjeni uloga svjetskih sila", kaže ekonomist Martin Lück. "To ima posljedice za mnoge zemlje koje su duboko integrirane u svjetsku trgovinu." Među njima je i Njemačka. Zato ne čudi što se i njemačka industrijska poduzeća sada nalaze u teškoćama.

Njemačka će sporije rasti 

Brojne organizacije i istraživački instituti postali su pesimistični. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će Njemačka 2025. rasti sporije nego bilo koja druga industrijska zemlja.

Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel ipak smatra da je minimalan rast i dalje moguć.

"Nazire se kraj dugog sušnog razdoblja za njemačko gospodarstvo", rekao je, ali situacija ostaje izazovna.

ZAOKRET U POLITICI /

Njemačka protjeruje Afganistance, prijeti im smaknuće: 'Riječ je o silovateljima, ubojicama i kriminalcima'

Krize su sastavni dio razvoja

Ono što se sada događa nije neobično.

"Preokreti i gospodarska nadmetanja oduvijek su postojala", piše gospodarski povjesničar iz Frankfurta Werner Plumpe.

Ne treba ići daleko unatrag: 2008./2009. bila je svjetska financijska kriza. Godine 2012. euro je zapao u krizu. Kasnije je pandemija korone uništila brojne tvrtke. Danas sve veći problem postaje zaoštravanje trgovinskih sukoba.

"Nakon krize uvijek dolazi vrijeme prije nove krize, ali na novoj tehnološkoj i strukturnoj razini", kaže Plumpe i nadodaje:

"Zabrinuti bismo trebali biti tek ako nestane noviteta – ako čovječanstvo više ne bude imalo ni kognitivne ni tehnološke kapacitete za stvaranje inovacija.“ Krize su, dakle, normalna pojava. 

Reakcije na promjene okolnosti 

Tvrtke reagiraju na promjene okolnosti. Poslovni modeli se preispituju, odjeli smanjuju, ponekad se zatvaraju cijele podružnice ili se prodaju tvrtke-kćeri. Takve duboke promjene ne prolaze bez rana i ogrebotina.

Za mnoge zaposlene je gorko iskustvo kada shvate da njihova radna snaga i znanje više nisu traženi. Dugogodišnji radnici moraju gledati kako se zapošljavaju i favoriziraju novi kolege s drukčijim kvalifikacijama. No, strateški gledano, to mogu biti opravdane odluke za tvrtke.

SVIJET NA RUBU /

Njemačka pokrenula Patriote, Trump steže obruč oko Rusije: 'Dobili smo upute'

Hrabrost za isprobavanje novoga

U takvim procesima promjena može se učiti od drugih zemalja, kažu ekonomisti. Potrebna je hrabrost za isprobavanje novoga.

"Važna je i tehnološka otvorenost. U Njemačkoj se prebrzo govori o rizicima novih tehnologija, umjesto da se najprije razmisli o svim mogućnostima koje nudi umjetna inteligencija", kaže Chris-Oliver Schickentanz iz Capitell AG. 

"Reforme se moraju provesti", kaže Holger Schmieding iz Berenberg banke i nadodaje: "Moramo više ulagati u infrastrukturu i ne regulirati sve do najsitnijih detalja."

Druge zemlje jednostavno su brže kada je riječ o stvaranju boljih uvjeta za poslovanje. Krämer iz Commerzbanke pritom misli na baltičke zemlje koje su "u kratkom roku postale lideri u digitalizaciji". 

'Ako SAD više nisu atraktivne za ulaganja – tko onda jest?'

Svijet postaje sve složeniji i fragmentiraniji, suparništva su sve izraženija. Ipak, Njemačka ima dobre šanse da iz tih promjena izađe ojačana. To je i zato što postoji dobra osnova: obrazovni sustav, visoko kvalificirana radna snaga i još uvijek snažan znanstveno-istraživački rad na sveučilištima.

Uz fiskalni paket savezne vlade i reformu tzv. kočnice zaduživanja, poduzeća bi mogla dobiti novi poticaj za ulaganja.

"To će, barem, dati konjunkturni impuls. Ako SAD više nisu atraktivne za ulaganja – tko onda jest? Tu na scenu stupa Europa – posebno Njemačka. Zato taj oprezni optimizam", vjeruje ekonomist Martin Lück. 

Što, dakle, Njemačku čini posebnom? Njezina sposobnost da se pod velikim pritiskom i u teškim okolnostima prilagodi i transformira.

POGLEDAJTE VIDEO: U Njemačkoj ljudi svako malo na bolovanju: 'Uvijek imam produžen vikend'. I političari su za manje rada