Stotinjak proruskih separatista napalo sjedište policije!

17:18 - Ruski predsjednik Vladimir Putin dobiva brojne pozive u pomoć iz istočne Ukrajine i "s velikom zabrinutošću" prati razvoj situacije, rekao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik.

 "Nažalost, dobivamo brojne pozive, upućene Putinu osobno, iz regija na istoku Ukrajine, koje traže da im se pomogne, da se intervenira na ovaj ili onaj način", rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

 "Ruski predsjednik s velikom zabrinutošću prati razvoj situacije u tim regijama", dodao je, kako prenosi Ria Novosti.

 Pomoć traže proruski separatisti novoproglašene "Narodne Republike Donjeck".

 Jedan separatistički čelnik zatražio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Slavjansku od Putina da "osobno obrati pozornost na razvoj situacije i pomogne im koliko može."

14:20 - Najmanje 100 proruskih separatista napalo je u ponedjeljak sjedište policije u istočnom ukrajinskom gradu Horlivki, kazali su očevici za Reuters.

Snimke ukranijske televizije pokazale su kako hitna pomoć zbrinjava ljude ozlijeđene tijekom napada na glavnu policijsku zgradu u gradu u pokrajini Donjeck u kojem živi oko 300,000 stanovnika.

Do sada su proruski separatisti u Ukrajini osvojili niz upravnih i policijskih sjedišta na istoku zemlje.

Tako su zaposjeli zgradu regionalne uprave i sjedište regionalne policije u Donjecku, gradsko poglavarstvo u Mariupolju, sjedište službe državne sigurnosti u Luhansku, gradsko poglavarstvo u Makijivki, upravu gradske policije u Horlivki, sjedište policije i gradske uprave u Kramatorsku, kao i gradsku upravu i sjedište policije u Slovjansku u kojem su postavljene i barikade na cestama koje vode prema gradu, gradsku upravu u Jenakijevu i Harcijsku te poglavarstvo u Zuhresu.

'Rusofone pokrajine uključiti u pisanje ustava'

12:00 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u ponedjeljak da bi istočne rusofone pokrajine trebale biti uključene u pisanje novog ustava kako bi suodlučivale o obliku buduće države Ukrajine te je poručio da raspad Ukrajine nije u interesu Rusije već ona želi Kijev prema svim svojim građanima jednako postupa.

Na konferenciji za novinare u Moskvi ruski šef diplomacije odbacio je ukrajinske i američke optužbe da Rusija putem svojih agenata potiče nemire na istoku Ukrajine.

Raspad Ukrajine nije u ruskome interesu već Moskva želi da središnje vlasti u Kijevu postupaju jednako prema svim građanima.

Lavrov je također zatražio objašnjenja o posjetu direktora američke središnje obavještajne agencije (CIA) Kijevu.

"Željeli bismo razumijeti što znače informacije o žurnoj posjeti direktora CIA-e, Johna Brennana Kijevu. Zasad nam nisu dali uvjerljiva objašnjenja", rekao je Lavrov.

Optužio je Zapad za "licemjerje koje prelazi granice" u sagledavanju događaja u Ukrajini, piše agencija AFP.

"Sjećamo se da je nasilje na Majdanu (središnji trg u Kijevu koji je bio središte proeuropskih prosvjeda) završio desecima i desecima mrtvih, a (Zapad) je to nazvao demokracijom, dok s druge strane naziva terorizmom mirne prosvjede koji se sada odvijaju na jugoistoku. To licemjerje prelazi granice", rekao je Lavrov.

Istekao ultimatum, Rusi se ne povlaće

10:00 - Ultimatum ukrajinske vlade proruskim separatistima na istoku zemlje istekao je u ponedjeljak ujutro, no ruska zastava i dalje se vijori na zgradama u Slavinasku koje su zauzeli te nema znakova da su spremni poštovati zahtjeve Kijeva, javlja Reuters.

U 9 sati ujutro po mjesnom vremenu ruske zastave i dalje su lepršale na zgradama koje su tijekom vikenda zauzeli proruski separatisti.

"Suočene s pobunom rusofonih separatista na istoku Ukrajine, proeuropske vlasti u Kijevu pokrenule su u nedjelju ujutro veliku protuterorističku operaciju svojih oružanih snaga", podsjeća AFP.

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov objavio je da je u toj protuofenzivi protiv separatista jedna osoba poginula, a pet je ranjeno među borcima odanima Ukrajini te je naveo da ima neodređen broj žrtava među separatistima.

Prijelazni ukrajinski predsjednik Olekandr Turčinov u nedjelju navečer dao je pobunjenicima rok do osam sati ujutro u ponedjeljak da polože oroužje, povuku se i napuste zauzete vladine zgrade, a u zamjenu će dobiti oprost.

Rusija je prozvala Kiejv da vodi 'rat protiv vlastitog naroda' i zatražila hitnu sjedinicu Vijeća sigurnosti UN-a koja se pretovrila u dijalog gluhih zbog suprotstavljenih stajališta između zapadnih zemalja i Rusije.

Rusi rasporedili oko 40.000 vojnika uz granicu

07:00 - Nakon što je sinoć prijelazni predsjednik Oleksander Turčinov u televizijskom obraćanju naciji kazao kako će Ukrajina pokrenuti 'opsežnu antiterorističku operaciju' u koju će biti uključena i vojska protiv proruskih separatista , Rusija je osudila ukrajinsko vodstvo za rusofobiju i antisemitizam. Svijet strahuje od skorog izbijanja rata. "Rusija je prikupila desetke tisuća dobro opremljenih vojnika u blizini ukrajinske granice, a uz ima 25.000 vojnika nedavno preseljenih na Krim, koji je Moskva zauzela prošloga mjeseca", izjavio je britanski veleposlanik u UN-u Mark Lyall Grant. "Satelitske slike pokazuju da je između 35.000 i 40.000 ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom opremljeno borbenim zrakoplovima, tenkovima, topništvom i logističkom potporom jedinicama", rekao je britanski veleposlanik. "Tu je još 25.000 ruskih vojnika ilegalno sa sjedištem u Krimu," dodao je Lyall Grant u svom govoru tijekom žurne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini.

Zapad optužuje Rusiju

Zapadne zemlje optužile su Rusiju na žurnoj sjednici Vijeća sigurnosti da je rasporedila desetak tisuća dobro opremljenih vojnika blizu ukrajinske granice. Francuski veleposlanik Gerard Araud ponovio Grantove primjedbe. Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin je odbacio kritike ustvrdivši kako su netočne. On je optužio vladu u Kijevu zbog nemira u cijeloj jugoistočnoj Ukrajini, a ukrajinsku prijetnju vojnom operacijom označio je 'zločinačkom uporabom sile'. Nijedna zemlja u Vijeću sigurnosti nije snažno poduprla Rusiju. Tradicionalni saveznik Moskve u Vijeću sigurnosti, Kina, tek je pozvala sve stranke u Ukrajini na 'očuvanje mira i suzdržanost'.

SAD spremne pojačati sankcije protiv Moskve

Sjedinjene Američke Države spremne su pojačati sankcije protiv Moskve, ako se nastave proruske vojne akcije u istočnoj Ukrajini, izjavio je američki dužnosnik, ali je nejasno hoće li nove mjere zadobiti europsku potporu. Sljedeći krug američkih sankcija, bio bi četvrti po redu od početka krize u Ukrajini, a vjerojatno će ciljati Ruse u Putinovoj blizini. Međutim, sankcije neće nužno ciljati cijeli ruski poslovni sektori poput rudarstva, bankarstva i energetike, rekao je izvor. "Široke sankcije po sektorima vjerojatno nisu za hitnu akciju. Čak i ako Sjedinjene Države sankcijama pogode rusku industriju, neizvjesno je hoće li Europa ići zajedno s kaznama koje će utjecati na rusko gospodarstvo i snažan energetski sektor . Sankcije su najvidljiviji znak američke ljutnje na rusku aneksiju Krima prošloga mjeseca, što je odraz najdubljega pada američko - ruskih odnosa još od vremena Hladnoga rata.

SAD osporava ruske tvrdnje o Ukrajini

Američki State Department objavio je popis deset ruskih tvrdnja kojima je Moskva pokušala opravdati operaciju u Ukrajini poslije aneksije Krima. "Rusija širi lažnu i opasnu retoriku kako bi opravdala svoje nezakonite akcije u Ukrajini. Ruski promidžbeni stroj promovira govor mržnje i potiče nasilje stvarajući lažnu prijetnju u Ukrajini", navodi State Department u priopćenju. Ocjenjuje kako ne bismo vidjeli nasilje i tužne događaje potkraj tjedna da nije bilo bujice dezinformacija i ruskih provokatora koji izazivaju nerede na istoku Ukrajine. Na ruske tvrdnje kako njihovi agenti nisu aktivni u Ukrajini, SAD podsjeća kako je ukrajinska vlada posljednjih tjedana uhitila desetine osumnjičenih ruskih obavještajaca, među kojima su neki bili i naoružani. Na tvrdnje kako su proruski demonstranti isključivo ukrajinski državljani koji svojevoljno djeluju, kao i pokret Majdan u Kijevu, Amerikanci odgovaraju da ruske međumrežne stranice otvoreno novače dragovoljce iz Rusije kako bi poticali nasilje u Ukrajini. Ističu kako postoje dokazi da su mnogi od tih 'demonstranata' plaćeni za sudjelovanje u nasilju i neredima. State Department smatra kako izgredi nisu spontani događaji, nego dio dobro usklađene ruske kampanje za poticanje separatizma i sabotažu ukrajinske države. Amerikanci pobijaju i tvrdnje da separatistički vođe na istoku Ukrajine uživaju široku potporu naroda. Naime, nedavne demonstracije na istoku Ukrajine su skromne, kako ocjenjuje State Department, i nemaju široku potporu, posebno ako se usporede s prosvjedima na Majdanu. "Velika većina stanovništva Donjecka, njih 65,7 posto, želi živjeti u ujedinjenoj Ukrajini i odbija ujedinjenje s Rusijom, pokazali su, kako navodi State Department, rezultati ispitivanja javnog mnijenja potkraj ožujka, koje je obavio Institut za društvena istraživanja u Donjecku.

Rusi, pak, tvrde kako postoji rizik da stanje na istoku Ukrajine preraste u građanski rat, SAD smatra kako događaja na ukrajinskom istoku ne bi bilo bez ruskih dezinformacija i provokacija. Na ruske tvrdnje da Ukrajinci u Donjecku ne priznaju nelegalne vlasti u Kijevu i da su uspostavili nezavisnu Narodnu Republiku Donjeck, SAD uzvraća kako je veliki broj predstavnika civilnog društva i nevladinih organizacija u Donjecku odbacio deklaraciju Narodne Republike Donjeck, koju je, po njihovu mišljenju, donio manji broj separatista. Također pobija ruske tvrdnje o smanjenju broja snaga na ukrajinskim granicama, navodeći kako za to nema dokaza. State Department navodi i kako ne postoje pouzdana izvješća da su Rusi u Ukrajini suočeni s prijetnjama. Podsjetivši kako se u ukrajinskom parlamentu nalaze sve stranke koje su u njemu bile i prije događaja u veljači te na izjave manjinskih vođa ukrajinskih Židova, Nijemaca, Čeha i Mađara SAD pobija rusku tvrdnju da novu ukrajinsku vladu predvode radikalni nacionalisti i fašisti. Na tvrdnju da Rusija ne koristi energiju i trgovinu kao oružje protiv Ukrajine, Amerikanci odgovaraju kako je Rusija u protekla dva tjedna podigla cijenu svog prirodnog plina za 80 posto koju mora platiti Ukrajina. Upozorava i na ruske zahtjeve za povratom više od 11 milijarda dolara zbog ukidanja dogovora iz Harkova 2010. te navodi kako Rusija ograničava ukrajinski izvoz u Rusiju.