Invalidske mirovine rastu za 10 posto: Tko sve može očekivati povećanje?

Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2026. godine invalidske mirovine rast će za oko deset posto. Mirovinski faktori za izračun visine invalidske mirovine povećavaju se i za one ostvarene po općem i za one prema posebnom propisu, piše mirovina.hr 

Jedan ih je čitatelj pitao hoće li i on dobiti povećanje, s obzirom na to da i dalje radi.

"Hoće li se i meni povećati mirovina? Naime, ja radim, ali zbog ozljede na radu primam mirovinu. To je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti s faktorom 0.667", pitao je umirovljenik Darko.

Tko ima pravo, a tko ne?

Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (profesionalne nesposobnosti za rad) koji su nezaposleni ili su zaposleni do polovice punog radnog vremena do 31. prosinca 2025. primaju mirovinu primjenom mirovinskog faktora 0,8. Od 1. siječnja 2026. bit će im određena mirovina primjenom mirovinskog faktora 0,9.  

Njima će HZMO po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, najkasnije do 31. ožujka 2026. odrediti invalidsku mirovinu počevši od 1. siječnja 2026. godine. Ipak, to ne vrijedi i u slučaju umirovljenika Darka, jer on radi u punom radnom vremenu.

RAD DO 70. GODINE? /

Produženje radnog vijeka izazvalo brojne kontroverze: 'Trebaju raditi duže jer - žive duže'

Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji su zaposleni u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena, mirovina će se i dalje (i nakon 1. siječnja 2026.) isplaćivati primjenom istog mirovinskog faktora (0,6667 ako je uzrok invalidnosti ozljeda na radu), pojasnili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za mrovina hr.

Rad do 3,5 sata dnevno

Korisnici invalidskih mirovina dobit će od 1. siječnja 2026. godine i mogućnost rada uz mirovinu. Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.

MIROVINA JE TEK POČETAK /

'Nećemo stati dok ne umremo': Par koji u devetom desetljeću života osvaja svijet

Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.

POGLEDAJTE VIDEO: Europa traži da Hrvati rade duže, što će učiniti Vlada?

Foto: Rtl Danas